Učiti decu da čitaju ne znači i učiti ih da vole čitanje. Kako onda od dece načiniti čitaoce? Autor knjige “Odgajanje dece koja čitaju”, Danijel Vilinghem, otkriva neke od važnih činjenica o deci i čitanju.
- Čitanje treba da bude zabava, a ne rad
Američki tinejdžeri čitaju samo šest minuta dnevno u slobodno vreme, kažu statistike. Zašto?
Jedan od faktora je sam stav prema čitanju, ali on nije dovoljan pokretač. Dete ne samo da treba da voli da čita, već treba i da čitanje voli više od drugih stvari koje može da radi. Deca najradije čitaju u mlađim razredima osnovne škole, a zatim polako gube interesovanje.
Nije teško uočiti zašto. Za većinu dece, savladavanje veštine čitanja je nešto čime se ponose. To je znak da su postali stariji, da su poput svoje starije braće i sestara, prijatelja koji to već umeju. U prvo vreme nagalasak je na razumevanju i uživanju u priči. Međutim, iskustvo čitanja se menja u starijim razrednima:
- Čitanje postaje zahtevnije. Priče postaju duže i složenije. Umesto slikovnica sa krupnim slovima, sada treba čitati dugačkla poglavlja sitnih slova.
- Manje je izbora. Kako deca rastu, sve više je tekstova koje moraju da čitaju, a sve manje mogućnosti da odustanu od knjige koja im se ne dopada i čitaju nešto drugo.
- Više je žanrova. U mlađim razredima uglavnom se čitaju priče, a one su deci već poznate i bliske zahvaljujući tome što im je čitano kad su bila mlađa, kao i zahvaljujući filmu i televiziji. Kasnije se sreću sa biografijama, novinskim pričama, sa drugačijom strukturom i pravilima, a ono što nam je novo – teže razumemo.
- Drugačija svrha. Nastavnici od učenika traže da čitaju iz drugačijih razloga. Mlađa deca čitaju kako bi razumela priču i uživala u njoj. Starija deca čitaju da bi u tekstu nešto pronašla, ili da bi učila i pripremala se za odgovaranje.
Ali, zašto onda opada i interesovanje za čitanje u slobodno vreme? Jedno od objašnjenje je da učenici svako čitanje stavljaju u isti koš. Čitanje je prosto za njih postalo posao, a ne zabava.
Vilinghem predlaže da se deci više ističu one neobavezne strane čitanja u slobodno vreme. Treba ih podsetiti da im je dozvoljeno da preskaču delove koji su im dosadni, da mogu da zavire u poslednje poglavlje, da mogu da odustanu… Takođe, da su slobodni da izaberu samo žanrove koji im se sviđaju, bile to biografije, horor, mange ili tehnički crteži mašina. Važno je samo to da li detetu čitanje donosi zadovoljstvo.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Tihana Lipovec Fraculj: Asertivnost je veština koja je korisna i deci i odraslima
Asertivnost je pojam koji potiče od engleske reči assertive, što znači uporan, samouveren, samosvestan. O tome kako se razvija i zašto je važan za život pričali smo sa autorkom knjige...
Kako uraditi domaći zadatak bez bitke u kući
Učitelj je rekao da je mom osmogodišnjem sinu za domaći dovoljno pola sata dnevno, ali je njemu redovno bio potreban jedan sat, pa i više od toga. Kukao je, žalio...
Knjiga „Kad stvari poljude“ u najužem izboru za Nagradu „Dušan Radović“
Zbirka pesama Dragane Mladenović Kad stvari poljude, u izdanju Kreativnog centra, našla se u najužem izboru za Nagradu Dušan Radović za 2023. godinu. Nagradu dodeljuje Biblioteka grada Beograda, a žiri,...
GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA – knjiga o hrabroj keruši Gabi, izdavačke kuće Pčelica
Nakon ovog romana snimljen je i dokumentarni film sa svedočenjima autora, ali i učesnika događaja opisanih u knjizi GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA. Autor Goran Marković otkrio nam je detalje o...
1 komentar.