Onaj ko danas čita, već je u velikoj prednosti, jer ni obrazovani više ne čitaju

Vodi se veliki rat za našu pažnju, i ne treba da se stidite ako ga trenutno gubite; samo budite iskreni prema sebi i spremni da osmah prezumete mere.

Kada smo žena i ja dobili prvo dete pre dve godine, vrlo brzo počeo je da me hvata očaj i osećaj stida. Oduvek sam čitao i smatrao sebe nekim ko puno čita, a sada nisam čitao uopšte.

Moj izgovor je bio da „više nemam vremena za čitanje“. Ali to je bila laž: uveče, kada bih završio sa poslom i kada bismo dete stavili na spavanje, ponekad bih sat, dva ili tri gledao Netfliks. Nije lako priznati, ali umemo da upadnemo u loše rutine i tada je potrebno da budemo iskreni prema sebi (i da nas je pomalo sramota) kako bismo se iz toga izvukli.

- Advertisement -

I onda sam shvatio: ako zaista želim da ostanem posvećen svom akademskom pozivu, a istovremeno budem i otac u našem brzom savremenom svetu, moram da učinim knjige jedinim medijem koji mi je dostupan u domu.

Sledećeg vikenda, prodao sam naš TV velikog ekrana za par stotina dolara. Odmah sam počeo više da čitam, jer nisam imao šta drugo da radim.

Budite svesni toga da niko više ne čita prave knjige. Čak i obrazovni, pametni ljudi čitaju danas vrlo malo. Jednostavno, suviše je drugih medija koji vas iskušavaju, i koji se mnogo lakše konzumiraju.

Ali smrt čitanja – činjenica da je danas većini ljudi skoro nemoguće da čita – je velika prilika. Ako ste spremni da podnesete žrtve koje drugi nisu, skoro da vam je zagarantovano da ćete upasti u probrano društvo najnačitanijih ljudi.

Vodi se veliki rat za našu pažnju, i ne treba da se stidite ako ga trenutno gubite; samo budite iskreni prema sebi i spremni da odmah prezumete mere. Ako život bez dubokih preispitivanja nije vredan življenja, onda slobodno možemo reći da je ovo pitanje života i smrti.

 

- Advertisement -

Džastin Marfi, pisac i naučni publicista.
Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Pet svakodnevnih navika koje podstiču dečji emocionalni razvoj i intelekt

Razvoj dečjeg mozga ne zavisi samo od školskog uspeha. Ključ je u svakodnevnim aktivnostima koje podstiču maštu, razumevanje emocija i sposobnost rešavanja problema.

Prezaštićujući roditelji ne štite dete od sveta, nego štite sebe od osećaja krivice i straha

Granica između roditeljske brige i prezaštićivanja često je nejasna, jer oba ponašanja polaze iz istog motiva – želje da dete bude bezbedno i srećno. Na ovu temu razgovarali smo sa Natašom Drageljević, vaspitačicom i direktorkom PU "Mala škola"

Zašto slušamo autoritet i kad znamo da nije u pravu? — Priča o Milgramovom eksperimentu poslušnosti

Ljudi su spremni da učine nešto što inače nikada ne bi — ako odgovornost prebace na nekog „iznad sebe“.

Veštačka inteligencija rešava domaće zadatke: Koliko đaci dnevno provode na internetu i čemu im služi?

Gotovo svi đaci svakodnevno koriste bar jednu platformu za društveno umrežavanje. U proseku, svaki učenik ima oko četiri naloga na društvenim mrežama, pri čemu taj broj raste sa uzrastom pokazuje istraživanje u okviru projekta “Prevencija vršnjačkog nasilja u školama”

SVETSKI DAN LJUBAZNOSTI – velika snaga malih gestova

Danas slavimo Svetski dan ljubaznosti – podsetnik da male stvari čine veliku razliku. Jedan osmeh, topla reč ili pružena ruka mogu nekom ulepšati ceo dan.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img