spot_img
spot_img

Opasne igrice svakog dana vrebaju decu

Onlajn igra "Plavi kit" još jednom pokrenula rasprave o bezbednosti najmlađih na internetu. Mnogo je samodestruktivnih sajtova koje posećuju mladi, tvrde psiholozi

Opasna Interna igrica koja navodi decu i tinejdžere na samoubistvo, a koja potiče iz Rusije, stigla je na Balkan! Igra nazvana „Plavi kit“ digla je uzbunu u zemljama u regionu, čije su bezbednosne službe potvrdile da imaju saznanja o međunarodnom fenomenu njenog širenja. U Srbiji takav slučaj, kako navode u Ministarstvo unutrašnjih poslova, nije zabeležen. Ipak, apeluju na sve građane da, ukoliko se sretnu sa takvom igricom u našoj zemlji, to odmah prijave policiji.

Onlajn igra podstiče mlade da se upuste u seriju izazova tokom 50 dana. Ako se deca uloguju u određenu sliku plavog kita ili na haštag „Plavi kit“, „u igri sam“, „F58“, „probudi me u 4.20“ preko neke od društvenih mreža, stiže im poruka od nepoznate osobe sa pitanjem da li žele da započnu igru. Izazovi se ređaju iz dana u dan, a „voditelji“ zadaju tinejdžerima sve teže zadatke. Počinje se zahtevom igraču da utisne simbol igre „F58“ na ruku, i da pošalje fotografiju sa obavljenim zadatkom. Zatim dolaze zadaci poput gledanja horor filmova po ceo dan, postepenog samopovređivanja, povređivanja životinja, a ako žele da „pobede“ u igri, „voditelji“ igračima naređuju da se ubiju.

- Advertisement -

Da je ovakvu kompjutersku igru mogao da smisli samo satanistički um, potvrđuje i psiholog Zoran Milivojević, napominjući da je ona jedna u moru takvih koje „vrebaju“ omladinu.

– Pre su tinejdžeri čitali knjige, koje su ih iz dana u dan vodile u samodestrukciju, u kojoj su isto tako izvršavali određene zadatke – navodi Milivojević. – Sada se to dešava na internetu, koji je dostupan svima, pa je opasnost od širenja još veća, a mogućnost kontrole mala. Mladi, kojima je dosadno u životu i željni su dokazivanja, pristaju na zadatke. Tim naredbama manipulativni „voditelji“ postepeno u deci razvijaju zlo prema drugima, ali i njima samima. Tako decu postepeno dovode do samoubistva.

Mladi su u pubertetu zabrinuti za svoj izgled, pošto su ubeđeni da je to preduslov za uspešan život, tvrdi Milivojević. Zato je neprihvatanje tela osnova sitnog samopovređivanja. Kaže da igra podstiče najgore u mladima i okreće ih protiv njih samih. Tako trening samopovređivanja traje danima, pa se od urezivanja nekoliko linija ili simbola stiže do presecanja vena.

Dečji psiholog Vlajko Panović, koji se godinama bavi bezbednošću dece na internetu, smatra da je opasnost od „Plavog kita“ trenutno manja od pretnji koju predstavlja na desetine samodestruktivnih sajtova koje posećuju mladi iz Srbije, a koji ih navode na samoubistvo.

– Problematičnih i opasnih sadržaja je puno i oni su deci lako dostupni. Ako više od 85.000 dece u Srbiji prati jednog gejmera, možemo samo da pretpostavimo koliki je njegov uticaj i moć manipulacije. Zloupotrebe su velike, a mogućnost roditeljske kontrole gotovo nikakva. I kad se ovakve igrice pojave, svi govore o posledicama, a ne o razlozima zašto je tinejdžer pristao da radi tako nešto. O uzrocima niko ne promišlja! Ipak, ne verujem da je opasnost od ove igre tolika po mlade u Srbiji. Tačno je da su se igre poput „Aligatora“ i „Plavog kita“ proširile sa ruskog podneblja, ali je zanimljivo što niko ne govori o onima koje potiču sa Zapada, a koje su isto toliko opasne – smatra Panović.

spot_img
spot_img

Najnovije

Od Asteka do današnjih dana: Fascinantna priča o čokoladi

Toliko je omiljena poslastica da čokolada ima više od jednog dana u godini kada se zvanično slavi i obeležava njen ukus, značaj i tradicija

„Ali on ne želi!“ – kada dete bira, a kada odlučuje roditelj?

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može da podnese frustraciju i neprijatnost i da neprijatno osećanje samo po sebi nije znak da nešto mora odmah da se promeni" - piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Kad dijabetes uđe u pubertet: Događaj posvećen roditeljima dece sa dijabetesom tipa 1

Cilj događaja je da roditeljima pruži pouzdane informacije, praktične smernice i prostor za međusobno povezivanje i razmenu iskustava o pitanjima koja su važna upravo njihovoj porodici.

Dete je počelo da zamuckuje: Kada je u pitanju razvojna faza, a kada početak mucanja?

Povremene teškoće u održavanju tečnog govora veoma su česte u predškolskom uzrastu, naročito između druge i pete godine.

Šta pitati dete umesto „Kako je bilo u školi?“

Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img