• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija
SBB

Ostati smiren roditelj: Gledajte sebe s balkona

8. 02. 2018 |

Nedavno sam se susreo s pričom jedne majke o tome kako je primetila da je svakim danom sve više frustrira briga o svom četvorogodišnjem detetu.

Ostati smiren roditelj: Gledajte sebe s balkona

Odlomak iz knjige “KAKO SE DOGOVARATI sa sobom i drugima”
Autor: Vilijam Juri

Bendžamin Frenklin, poznat kao izrazito praktičan čovek od nauke, pre više od dva i po veka u svom delu Poor Richard’s Almanack pisao je: „Postoje tri stvari koje su izuzetno teške: čelik, dijamant i poznavati samog sebe.” Njegov savet je bio: „Posmatraj sve ljude; sebe ponajviše.”

Ako posmatrate sebe i druge u trenucima napetosti tokom pregovaranja i konflikta, primetićete kako ljude lako pokreću reči drugih ljudi, ton njihovog glasa i njihova dela. U bukvalno svakoj raspravi u kojoj sam ikada posredovao – bila to bračna svađa, svađa u kancelariji ili građanski rat – šablon je reakcija koju prati reakcija koju prati pak još jedna reakcija. „Zašto si ga napao?” „Zato što je on napao mene.” I tako u krug.

Kada reagujemo, mi često upadamo u zamku koju ja zovem „trostruka A zamka”: mi napadamo, mi se prilagođavamo, ili izbegavamo, što samo čini problem većim. Ili koristimo kombinaciju ova tri pristupa. Možda počnemo predajom ili prilagođavanjem, ali ubrzo to više ne možemo da trpimo i prelazimo na napad. Kada nam se to obije o glavu, ponovo pribegavamo izbegavanju ili prilagođavanju.

Nijedna od ove tri uobičajene reakcije nam zapravo ne ide u prilog. Jednom kada se pokrene reakcija „borba ili beg”, krv se spušta iz mozga do udova i smanjuje nam se sposobnost da jasno razmišljamo. Zaboravljamo šta nam je cilj i često radimo upravo suprotno od svojih interesa. Kada odreagujemo, predajemo svoju moć – moć da utičemo na drugu osobu konstruktivno i da promenimo situaciju nabolje. Kada odreagujemo, kao posledicu govorimo Ne svojim interesima, Ne sebi samima.

Ipak, imamo izbor. Ne moramo odreagovati. Možemo naučiti da umesto toga posmatramo sebe. U svojim lekcijama i radovima naglašavam koncept odlaska na balkon. Balkon je metafora za mentalno i emocionalno mesto perspektive, smirenosti i samokontrole. Ako je život pozornica, a mi svi glumci na toj pozornici, onda je balkon mesto s kog možemo da vidimo jasnije celu predstavu koja se odigrava. Da bismo posmatrali sebe, važno je u svakom trenutku otići na balkon, a posebno pre, tokom i nakon nekih problematičnih razgovora ili pregovora.

Sećam se jednog napetog političkog posredovanja kada je predsednik zemlje ljutito vikao na mene skoro trideset minuta, optužujući me da nisam primetio trikove političkog protivnika. Ono što mi je pomoglo da ostanem smiren jeste to što sam uspevao da u sebi obraćam pažnju na fizičke senzacije, osećanja i misli: „Kako je to zanimljivo. Vilica mi se izgleda ukočila. Primećujem da se strah pojavljuje. Osećam da su mi se obrazi zarumeneli. Da li se osećam osramoćeno?” To što sam mogao da prepoznam šta osećam pomoglo mi je da poništim emotivni efekat koji je predsednikova pridika imala na mene. Mogao sam da posmatram tu scenu s balkona kao da je predstava. Popravivši sebe, mogao sam da popravim i razgovor s predsednikom.

“Ono što mi je pomoglo da ostanem smiren jeste to što sam uspevao da u sebi obraćam pažnju na fizičke senzacije, osećanja i misli”

Ovo je smisao: kada god vas pokrene neka misao koja vam prođe kroz glavu, emocija ili senzacija, imate izbor: da identifikujete ili budete identifikovani. Možete posmatrati misao i „identifikovati je” ili možete dopustiti da vas misao obuzme, drugim rečima, da se „identifikujete” s njom. Imenovanje vam pomaže da identifikujete da ne biste bili identifikovani. Dok posmatrate svoje misli, osećanja i senzacije, dajte im imena – „O, to je moj stari prijatelj Strah; evo je i Samokritika” – to će poništiti uticaj koji oni imaju na vas i pomoći vam da održite ravnotežu i smirenost. Moja prijateljica Dona čak voli da daje smešna imena svojim reaktivnim emocijama kao što su Sima Strah, Duda Osuda ili Besna Vesna. (Inače, humor može biti odličan saveznik i pomoći vam da se vratite na balkon.) Čim imenujete lik iz predstave, distancirate sebe od njega.

“Posmatrati sebe da ne bismo reagovali možda izgleda lako, ali je često vrlo teško, posebno u žaru nekog teškog razgovora ili pregovora.”

Posmatrati sebe da ne bismo reagovali možda izgleda lako, ali je često vrlo teško, posebno u žaru nekog teškog razgovora ili pregovora. Kako mi je nedavno rekao jedan direktor: „Ja sebe smatram smirenom, staloženom osobom. Takav sam na poslu. Ali ipak ponekad uhvatim sebe kako se brecam na svoju ženu – zašto ne mogu da ostanem onako smiren kakav sam na poslu?” Kao i ovaj suprug, kada nam se osećanja pokrenu, suviše često „padnemo s balkona”. Ako želimo da se stalno oslanjamo na samoposmatranje kako bi nas sprečavalo da odreagujemo, od pomoći je da to vežbamo svaki dan, kao mišić.

1 2  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :emocije, Kako se dogovarati sa sobom i drugima, Psihopolis, roditeljski stres, roditeljstvo, smirenost

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Gledam današnje mlade…

Tinejdžersko pitanje pred kojim se zastane – Mama, mogu ja da pijem kafu?

Mamozofija: Fleke, rupe i flekave rupe

5 saveta za disciplinovanje buntovne dece

Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA

Niko nije dužan da za tebe bude najbolje moguće dete kako bi ti bila najbolja moguća mama

Niko nije dužan da za tebe bude najbolje moguće dete kako bi ti bila najbolja moguća mama

Niko ti nije dužan da bude bolji roditelj za tebe nego što ume, da zna uvek šta radi, da nikada nije zbunjen, da ima odgovore na sva pitanja koja tebe...

Zapadni svet precenjuje važnost majke za razvoj deteta

Zapadni svet precenjuje važnost majke za razvoj deteta

„Mama je najbolja!“ Takva parola mogla se videti u rukama zrelih muškaraca na fudbalskom stadionu. Veza između deteta i majke smatra se posebnom osnovom u razvoju čoveka, jer ona pomaže...

Pedagog Snežana Golić: Kakvog biste dečaka naručili?

Pedagog Snežana Golić: Kakvog biste dečaka naručili?

Piše: Snežana Golić, pedagog   "On je dobar dečak" - mislim da postoji više tumačenja ove rečenice, nego vrsta zelene salate. Dok mi, odrasli, pregovaramo šta bi ta rečenica trebalo...

Prezaštićeno dete je kao bežični telefon koji ne može daleko od baze

Prezaštićeno dete je kao bežični telefon koji ne može daleko od baze

Piše: Ljiljana Milić Često ispričam jednu metaforu na sesijama. O bežičnom telefonu i njegovoj "bazi", na kojoj se puni energijom. Imala sam jedan takav u stanu. Svake noći bismo ga...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
budimlijaresort

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪