Pedofilija: 90% seksualno zlostavljane dece je poznavalo zlostavljača

Žrtva zbog svojih godina, nažalost, nije ni svesna da seksualni predator manipuliše njom.

Ana Ž. Adžić

Ljudi koji seksualno napastvuju decu mahom su plašljivi, a svoje postupke opravdavaju time da su bili „izazvani“ i da su ih žrtve „mamile“ – sa takvim profilom ljudi inspektori se susreću prilikom hapšenja pedofila.

- Advertisement -

U skoro svim slučajevima seksualnog zlostavljanja pedofil je neko ko je blizak detetu, koga se devojčica ili dečak ne plaše, kažu iz policije

Samo u akciji „Ares“ uhapšeno je nekoliko njih, a među njima je i muškarac koji je silovao 14-godišnjeg dečaka, ali i komšija koji je, dok su roditelji brali maline, sedmogodišnju devojčicu pipao po intimnim delovima tela.

– To je samo dokaz da je, u skoro svim slučajevima seksualnog zlostavljanja, pedofil neko ko je blizak detetu, koga se devojčica ili dečak ne plaše. Upravo to pedofil, predator, koristi i na lep način prilazi detetu – priča sa njim, odobrava mu sve. Koristi pogodan trenutak da ostanu sami i da se detetu i fizički približi, u početku bez upotrebe sile, već na nagovor da bi bilo lepo da ga pipne ovde, onde… Pedofil ne siluje uvek, često se dešava da dete dira po intimnim delovima ili žrtvu primorava da ga pipa – kaže sagovornik „Blica“ penzionisani policajac, koji je godinama radio na istragama seksulanog zlostavljanja dece.

Žrtva zbog svojih godina, nažalost, nije ni svesna da seksualni predator manipuliše njom. Ipak, i dete oseća da nešto nije kako treba i osobi u koju ima poverenje ispriča šta joj se desilo i tada informacija o seksualnom zlostavljanju stiže do istražnih organa. Dete žrtva, kada se otvori, ispriča sve šta je preživelo i na šta ga je sve pedofil primoravao.

– Neki od pedofila su samci, neki pak imaju porodicu, pojedinci su završili samo osmoletku, dok su neki visokoobrazovani. Generalno ne postoji portret. Za sve je, međutim, zajedničko da negiraju da su seksualno napastvovali dete. U početku se drže svoje priče da to nije istina, da dete laže, ali postepeno odstupaju od tog stava i krivicu prebacuju na žrtvu. Pri tome se uopšte ne obaziru na to što su žrtvi takoreći uništili život. Skoro svi seksualni predatori tvrde da su ih žrtve izazivale, nabacivale, nudile, i da su oni u svemu tome nevini, nisu ni za šta krivi, izazvani su – navodi naš sagovornik.

Dešavalo se da su zlostavljači uhapšeni pred ukućanima. I uvek, ali baš uvek, negiraju da su oni bilo šta loše uradili.

- Advertisement -

– Navodno, sve im je napakovano, nisu oni ni za šta krivi, a to će i dokazati. Njihovi najbliži, žena, deca i roditelji ne veruju da su njihovi najbliži seksualno zlostavljali dete iz komšiluka ili familije. Bilo je supruga koje su više dramile nego osumnjičeni. Histerisale su, vikale, pa čak i pokušavale da policajce napadnu uz povike da hapse nevinog čoveka i pitanja !gde će im duša zbog toga“ – navodi izvor „Blica“ i dodaje da je suprugama teško im je da se pomire sa tim da je čovek sa kojim imaju decu, ima i drugi, tamnu stranu.

Bilo je i slučajeva da seksualni zlostavljači dece, posle hapšenja, zaplaču. I to ne iz razloga što su shvatili da su nekom detetu naneli traumu, zbog koje će verovatno patiti ceo život, već zbog svoje sudbe, jer je većina njih čula za priče da u zatvoru upravo najgore prođu silovatelji dece.

Poslednjih godina bilo je i pedofila koji su svoje žrtve vrbovali putem društvenih mreža, a ne iz okoline.

– Uvek ko­ri­ste la­žne pro­fi­le. Deci se predstavljaju kao vršnjaci, navodno ih razumeju, a u stvari zloupotrebe njihovu naivnost. Neretko im deca pošalju neki svoj kompromitujući snimak i tada zlostavljač pokazuje svoje pravo lice – navodi sagovornik „Blica“.

Zlostavljač deci preti da će obelodaniti taj snimak i ucenjuje ih da se nađu i na tim sastancima žrtvu seksualno zlostavlja. Dete, iz straha, retko se usuđuje da to ispriča najbližima, i pre se otvori drugarici ili drugu.

– Žr­tve ne smeju da seksualno zlostavljanje koje su preživele skri­va­ju od ro­di­te­lja. To nije njihova sramota. Roditelji treba da prijave to što su im deca ispričala, a na državi je da učini sve da žrtve zaštiti – savetuje iskusni policajac.

- Advertisement -

Veliki stres za policajce

Policajci koji rade na slučajevima zlostavljanja dece moraju da imaju psihološke savetnike da bi njihov život ostao normalan i da posao ne bi uticao na njih, stav je psihologa Aleksandre Janković.

– Tim policajcima se nagomilavaju frustracije jer su videli sve i svašta. Posao, to što su videli i preživeli, donose kući, ali ne mogu da se relaksiraju jer im je teško da zbog službene tajne to podele sa okolinom – objašnjava naša sagovornica.

Prema njenom mišljenju, jedan od načina da se policajci oslobode tog ekstremnog stresa su grupe susretanja.

– Pošto ne mogu da pričaju sa svojim najmilijima, bilo bi dobro da bar sa kolegama koji imaju slična iskustva razmene mišljenja. To im može pomoći da smanje osećaj usamljenosti i frustracija – kaže Janković.

SVETSKA ISKUSTVA

– Neki ljudi koji su bili žrtve seksualnog zlostavljanja kao deca mogu postati zlostavljači. Studije pokazuju da od 33 do čak 75 odsto seksualno zlostavljane dece kasnije i sami postaju zlostavljači.

– Skoro 90 odsto seksualno zlostavljane dece je poznavalo svog zlostavljača.

– Recidivizam među seksualnim prestupnicima nad decom je jako visok. Oko 17 odsto seksualnih prestupnika nad decom će ponovo počiniti isto delo u dve godine po izlasku.

Izvor: Blic

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img