Platonovo shvatanje idealne države je usko povezano sa njegovim shvatanjem vaspitanja i obrazovanja.

Vapitanje i obrazovanje, koje je pod nadzorom države treba da urođene sposobnosti svakog građanina razvije i oblikuje u potrebna socijalna svojstva – da razvije smisao za zajednicu, za pravednost. Tako je jedan od osnovnih ciljeva države da obezbedi onu slobodu, u kojoj svaki građanin može vršiti onaj posao za koji je najobdareniji i najsposobniji.
Po Platonu svi ljudi nisu jednako sposobni za iste poslove. Zato je nužno da se u državi postavi više staleža. Platon je u svojoj idealnoj državi ljude podelio u tri staleža, a to su: vladari (filozofi), čuvari (vojnici) i treći stalež čine seljaci, radnici, zanatlije, trgovci, robovi. Treći stalež zadržava svoje privatno vlasništvo i proizvodi za celo društvo, a jedan deo svojih proizvoda daje besplatno onima koji će se baviti drugim poslovima – činovnicima, čuvarima, vladarima. Ovaj stalež treba isključiti iz političkog života i upravljanja, jer za to nije sposoban smatra Platon.
Svakodnevni život je pun raznih neprijatnosti, jer ljudi nisu zauzeli svoje pravo mesto u društvu, niti uočavaju dovoljno smisao delovanja. U Platonovoj idealnoj državi, trebalo bi svakom dati pravo mesto prema njegovim prirodnim sposobnostima. Svako će raditi samo jedan određeni posao, koji će odgovarati njegovim sposobnostima, i tako koristiti, i sebi i celini. Da bi se ovo stanje u državi postiglo, treba usmeriti svu pažnju na vaspitanje i obrazovanje, na osnovu čega će se izvršiti selekcija za pojedine funkcije u društvu. Pošto je po Platonu vaspitanje i obrazovanje primarna, najvažnija funkcija države, država preuzima brigu za podmladak time što određuje “koliko se dece ima roditi, ko ih i s kim i kada treba roditi, da bi se dobilo zdravo i krepko pokoljenje”.
Po Platonu vaspitanje i obrazovanje je pod nadzorom države, jer bi pojedinci u kući mogli loše shvatiti smisao celine, pa bi se lako iskvarili. Zato što se vaspitava i obrazuje u mlađim godinama, Platon smatra da treba pregledati dela svih pesnika, a sve ono, što ljude može ili pokvariti, ili u njima razviti neku preteranu nežnost treba izbaciti. Takođe, treba izbaciti mnoga mesta iz Homerovih epova, jer on bogovima pripisuje mnoge loše stvari, pa bi ljudi mogli shvatiti – da sebi mogu dopustiti još gore stvari, jer i bogovi čine razne prestupe. Umetnost treba potpuno odbaciti, jer ta dela ne prikazuju ono bitno, što je ideja, nego oponašaju tek predmet. Platon zadržava samo stvaralačku umetnost, onu koja se rađa iz državotvorne mudrosti.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Intervju, Bojana Vojnović: Pustite dete da pogreši i da preuzme odgovornost za svoj život!
Bojana Vojnović je predstavnica generacije mladih koji znaju šta sadašnje vreme zahteva u profesionalnom smislu - da se stalno menjaš, učiš, razvijaš, da...
Pristup tehnologiji u školama nije nikakav čarobni napitak od koga će deca bolje učiti
Tokom proteklih deset godina munjevite ekspanzije tehnologije u školama, nastavnici i uprave škola dovoljno često su svedoci površne upotrebe tehnologije da znaju da pristup tehnologiji sam po sebi nije nikakav...
Uvodi se nacionalna čitanka “u cilju razvijanja ličnog i nacionalnog identiteta”
Među 60 zakona koliko ih je usvojeno na prvom i poslednjem jesenjem zasedanju Skupštine Srbije 26. oktobra usvojen je i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima, kojim se...
“Kako je na nebu, učiteljice? Borim se, ali neću izdržati”: Svetlana je učiteljica koja radi sa decom obolelom od raka,
"Kako je na nebu učiteljice? Ja se borim, ali mislim da neću izdržati". Ovo je jedino pitanje na koje učiteljica Svetlana Ateljević (57) iz Beograda nije imala odgovor, a ono...
Nema komentara.