Pomozite mališanu da se prilagodi na vrtić

Za većinu dece i roditelja polazak u jaslice ili vrtić predstavlja prvo odvajanje. Podjednako je teško i za jedne i za druge. Od spremosti roditelja da se odvoji od deteta zavisi i kvalitet adaptacije.

Zašto je dobro da su deca u vrtiću?

Mališani u vrtiću:

- Advertisement -

– Otkivaju novi svet „u malom“
– Spoznaju da postoje i druge osobe koje ih neguju, teše, hvale, igraju se sa njima, grde…
– Razvijaju osećanje pripadnosti grupi
– Uče da dele igračke, ali i emocije
– Čekaju svoj red, odlažu svoje potrebe. Umesto „odmah i sada“ usvajaju „onda i tada“
– Uče da poštuju drugu decu i da tolerišu različitosti
– Razvijaju kolektivni duh. Umesto „ja“ dolazi „mi“
– Uče se poštovanju reda – obrok, organizovana aktivnost, slobodna aktivnost, spavanje…
– Uče se poštovanju starijih koji ih u isto vreme razumeju o pružaju utehu, ali i uče redu

Period adaptacije predstavlja vreme koje je potrebno da se mališan navikne na promenu i prihvati novu sredinu – drugu decu, vaspitačice i osoblje vrtića, nov prostor i igračke, drugačiji raspored i režim aktivnosti nego što je bio kod kuće. Obično traje tri do četiri nedelje.

Adaptacija dece je individualna i dosta zavisi od stava i ponašanja roditelja, ali i od temperamenta i navika samog deteta. Većina dece reaguje na proces adaptacije, bilo da imaju godinu dana ili da su predškolci, mada se smatra da se mlađa deca (do dve godine) lakše prilagođavaju.

Ima dece koja pokazuju veoma blage promene u ponašanju tokom ovog perioda i za njih kažemo da se „normalno“ prilagođavaju. Kod nešto otežane adaptacije postoji čitav spektar reagovanja deteta na promenu – izrazavanje ljutnje i besa, „bacanje“ na pod, plač koji ne prestaje, povlačenje, tuga, potištenost. Deca pokazuju ljutnju i na roditelje – menjaju ponašanje, postaju „bebastija“ nego što su bila (npr. dete koje se odviklo od pelena ponovo počinje da piški u gačice), ne  žele da jedu… Ali, to su samo prolazne  reakcije koje traju koliko i proces prilagođavanja, a to znači između tri i četiri nedelje. Mali broj mališana prolazi kroz „tešku“ adaptaciju. Ona traje i po nekoliko meseci i obično je rezultat niza nepovoljnih okolnosti – bolest deteta, patološka porodica, često izostajanje iz  vrtića iz bilo kojih razloga koje remeti ovaj proces… Deca sa posebnim potrebama teško se prilagođavaju. Ponekad  je potrebno uključivanje tima: psiholog, pedagog, vaspitač i socijalni radnik kako bi sagledali teškoće olakšali detetu i njegovim roditeljima.

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img