Povratak na posao ne mora da znači i prestanak dojenja

Obeležena je Svetska nedelja dojenja, a u Srbiji kampanja se održava pod sloganom "Omogućimo dojenje, napravimo razliku za zaposlene".

Poslednji podaci istraživanja iz 2019. godine koje je sproveo Unicef kažu da 24 odsto majki u Srbiji doji svoju bebu u prvih šest meseci.

Gordana Plemić iz Udruženja roditelj govorila je za N1 nešto više o ovim podacima.

- Advertisement -

„Kada kažemo 24 odsto mislimo na isključivo dojenje, to je dojenje do šest meseci kada beba dobija isključivo majčino mleko, bez ikakvih drugih dodataka, taj podatak se odnosi na tu vrstu dojenja. Sve ostale situacije u kojima bebe dobija dohranu, vodu ne naziva se isključivo dojenje. Kada pričamo o tome da li je to mali ili veliki postotak treba pomenuti da je u Skandinaviji taj procenat preko 90 odsto“, objašnjava Plemić i kaže da je razlog ovakve disproporcije nedostatak podrške za dojenje u Srbiji.

„Podrška je potrebna za samo uspostavljanje dojenja nakon izlaska iz porodilišta, ali i dovoljno informacije koje jedna trudnica treba da dobije da bi mogla da uspostavi dojenje, a posle i da doji bebu. Nedostatak podrške, što zdravstvenog sistema, što zajednice što porodice dovodi do toga da mama u jednom trenutku, tj pre šest meseca prestane da doji svoju bebu“, kazala je Gordana Plemić.

Šta bi svaka mama trebalo da zna?

Savetnica za dojenje Ivana Radić kazala je da ono što bi svaka mama trebalo da zna, pogotovu one koje su prvi put trudne je da imaju podršku i da se ta podrška ako govorimo o njihovom udruženju ogleda kroz edukativne radionice koje se održavaju u vidu onlajn duženja tako da su dostupne trudnicama i van Beograda.

„Takođe organizuju se druženja gde majke mogu da dođu sa svojim bebama gde mogu da provere sve nedoumice koje u tom trenutku imaju.“

Savetnica za dojenje kaže da nedoumica postoji mnogo kada je dojenje u pitanju, a jedna od najvećih je da li imam mleka, kako da znam da li je beba dovoljno sisala…

- Advertisement -

Ona ističe da svaka mama ima mleka i da jako mali broj žena iz medicinski opravadanih razloga ne može da doji. Ona naglašava da se telo žene već tokom porođaja priprema za mnoge stvari pa i za dojenje i da mleko počinje da se stvara već u 16 nedelji trudnoće.
Ivana Radić naglašava prvi zlatni sat nakon porođaja kada bi trebalo da se desi prvi podoj koji je nemerljiv i za mamu i za bebu. Ona podseća da dojenje nije samo hrana već mnogo više od toga.

„Požljno je da u prvih šest meseci mama isključivo doji svoju bebu, nakon šest meseci počinjemo sa uvođenjem nemlečne ishrane ali nastavljamo i sa dojenjem.“

„Na pitanje da li davati vodu isključivo dojenim bebama, odgovor je ne jer mamino mleko već sadrži vodu“, kazala je za N1 savetnica za dojenje.

Ove godine kampanje se održava pod sloganom „Omogućimo dojenje, napravimo razliku za zaposlene“, reč je o globalnom pitanju povratka žene na posao koji je nekako sve kraći, istakla je Gordana Plemić.

„Čak i kod nas imamo situacije da se mama vraćaju na posao već nakon četiri, pet meseci od porođaja zbog različitih razloga, jer se brine za svoje radno mesto jer posle porodiljskog ostaju bez posla, vraćaju ih na niže radno mesto i kada kažemo povratak na posao uvek uz to ide znak jednakosti da tada žena prestaje da doji“, objašnjava ona.

„Pa čak i kada se vraćaju na posao nakon godinu dana mame nam se javljaju već u desetom mesecu s pitanjem kako da prestanem da dojim jer moram da se vratim na posao. Zato je tema ove godine ta – kako da podignemo svest o tome, svest kod poslodavaca, svest zajednice i svest mama da povratak na posao ne mora da znači prestanak dojenja. Treba videti koje su to mogućnosti koje mogu da dovedu do toga da mama bude podržana da doji i kada se vrati na posao“, zaključila je Plemić.

- Advertisement -

Izvor: N1

spot_img

Najnovije

Da li imate osećaj da dan traje kraće?

Usled opšteg ubrzanja životnog tempa, javila se otežanost realizovanja svih obaveza u toku 24 sata, a to stvara utisak o značajnom ubrzanju protoka vremena. Istovremeno, savremene digitalne aplikacije za komunikaciju zamenile su živu reč što vodi ka površnosti, pa i socijalnoj otuđenosti. Piše: Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

U kakvoj su vezi broj dece koju imate, i dužina života

Rađanje većeg broja dece ili, s druge strane, ostanak bez potomaka u vezi se kraćim životnim vekom i bržim biološkim starenjem, pokazali su rezultati nedavne studije koju je sproveo tim istraživača sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.

Šta dete uči o životu kroz odnos sa majkom

Odnos majke i deteta ima snažan uticaj na to kakvi će ljudi ta deca postati.

Digitalni autizam: tiha posledica detinjstva pred ekranom

Ova pojava nije klinička dijagnoza, već opis realnih ponašanja koja pedijatri i logopedi sve češće primećuju kod dece koja su uzrasta između prve i četvrte godine.

Deca mnogo više uče kad im omogućimo da slede svoju radoznalost

Jednostavno rečeno, kad omogućimo deci da slede svoju radoznalost i interesovanja, ona mnogo više uče. A dok uče mnogo više, ona postaju bolja u učenju.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img