Stručnjaci zaključuju da deca koja rastu u okruženju koje nije opsesivno čisto imaju manju stopu alergija i astme.
Smatra se da su mikroorganizmi loši, ali istovremeno, naučnici upozoravaju da nije dobro insistirati na prevelikoj čistoći jer bi to moglo izazvati astmu i mnoge vrste alergija.
Poručuju da treba uspostaviti ravnotežu između potrebe za potpunom čistoćom i života sa znanjem da su bakterije svuda oko nas.
Od 19. veka poznato je da neke bakterije izazivaju bolesti, a od tada, čistoća je značajno poboljšala ljudsko zdravlje. Ipak, nisu svi mikroorganizmi loši. Istina je da postoje bakterije koje uzrokuju smrtonosne bolesti, ali većina njih je korisna za naše zdravlje – u organizmu i u okolini.
Godine 1989. britanski epidemiolog Dejvid Strahan bio je prvi koji je sugerisao da bi izlaganje infekcijama tokom detinjstva moglo osigurati dobru odbranu protiv alergija kasnije u životu.
Alergija se zapravo razvija kada organizam percipira bezopasne supstance kao veliki napad. Naša tela, tvrdi Doroti Metjus, biolog sa Koledža „Rasel Sejdž“ u Njujorku, preterano reaguju na korisne mikrobe, jer je naš imunosastav zaboravio kako da, sa njima, živi u miru.
Sledi pitanje kako se zaštititi od bolesti koje uzrokuju loše bakterije, a zadržati dobre? Ključno je pranje ruku, dobro i dovoljno dugo, ali ne moraju svi delovi tela da se peru na taj način. Menjanje donjeg veša svakog dana svakako spada u kategoriju nužnog.
Što se tiče održavanja kuće, nije važno preterano čišćenje nego ciljano i temeljno, što je bolje nego „jednom nedeljno“, smatra Sali Blumfild, načelnica Međunarodnog naučnog foruma za higijenu doma. Ako se na kuhinjskoj podlozi seče povrće, čišćenje može pričekati, ali ako se seku meso i riba – ne može.
Ne postoje naučni podaci o tome koliko često bi trebalo menjati posteljinu, pidžame i peškire, ali Blumfildova predlaže jednom nedeljno. Treba posebno biti oprezan s kuhinjskim krpama i sunđerima, a kod korišćenja klozetske šolje napominje se da treba zatvarati dasku.
Stručnjaci zaključuju da deca koja rastu u okruženju koje nije opsesivno čisto imaju manju stopu alergija i astme.
Izvor: RTS
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Večera kod dece – podrška noćnom rastu i razvoju (+predlozi zdravih obroka pred spavanje)
Večera je još jedan bitan obrok za decu, pružajući im poslednju priliku tokom dana za unos potrebnih nutrijenata. Večera ne treba da bude preobilna i treba da bude bar 1,5-2h...
Nema komentara.