Profesor Anić o bauku matematike: Nastavnici su ti koji od dece prave pokvarene kalkulatore

"Matematika jeste dobra za zastrašivanje u školama i u te svrhe dosta je koriste nastavnici. Uvek mogu da zadaju deci nešto što neće znati i tako ih drže pod kontrolom", kaže Anić.

Za mnoge učenike matematika je najveći bauk u školi, a prof. Ivan Anić kaže da je problem što nastavnici od dece pokušavaju da naprave „pokvarene kalkulatore“, a da je svrha matematike nešto drugo – naučiti decu da misle i analiziraju podatke.

„Matematika jeste dobra za zastrašivanje u školama i u te svrhe dosta je koriste nastavnici. Uvek mogu da zadaju deci nešto što neće znati i tako ih drže pod kontrolom“, kaže Anić.

- Advertisement -

Pojašnjava da je matematika danas veoma važna, posebno analiza podataka koja je najvažnija kompenticija za tržište rada. Naglašava da učenike treba naučiti da misle, da iz podataka koji ih okružuju donose dobre odluke i da znaju da argumentuju svoje stavove.

„Nastavnici matematike danas pokušavaju da od dece naprave pokvarene kalkulatore. Celokupna nastava je usmerena da decu naučimo neke procedure koje već postoje u dobrim matematičkim aplikacijama, a deca nikada ne mogu da postignu taj nivo koji ima računar“, pojašnjava on.

Svrha matematike nije to već, kako kaže, da deca nauče da analiziraju podatke koji su im na raspolaganju, da donose odluke i zaključke.

U svetu, ali i kod nas, danas se sve više govori o projektno orjentisanoj nastavi, za koju nastavnici u Srbiji misle da je nešto veliko, komplikovano, da zahteva veliki novac, angažman svih u školi, roditelja.

„Projekno orjentisana nastava je nešto vrlo jednostavno, možete ući u odeljenje i pitati decu koji je sport najpopularniji. Obično se deca podele na fudbal i košarku. Onda od dece tražite da pronađu podatke kojima će argumentovati svoje stavove. Nastavnici će se iznenaditi koliko brzo đaci analiziraju podatke i daju dobre argumente u prilog svojim tezama. To je već mali projekat“, pojasnio je on.

Kroz matematiku, naglašava, mogu se analizirati razni svetski trendovi – zbog čega je svetsku popularnost dobila pesma Despasito, zbog čega je popularan spiner.

- Advertisement -

I istorija ne mora biti dosadan predmet koji se svodi na suvoparno bubanje godina i imena, već da se kroz projekat može približiti deci i učiniti zanimljivom.

Nastavnica istorije OŠ Ivo Andrić iz Smedereva Višnja Vasiljević priča da su kroz projekat „Zbližavanje generacija“ uspeli da približe istoriju deci, a da sve uklope u program nastave.

Prvo su učenici razgovarali sa bakama i dekama i tu su mogli da vide kako je izgledalo njihovo detinjstvo. Projekat je rađen zajedno sa školama iz Moldavije i Austrije.

„Onda su deca slala poštom pismo đacima iz Moldavije i čekala odgovor. To je bila velika neizvesnost, tu su mogli da vide kako je izgledala komunikacija na velikim razdaljinama. Oni danas otkucaju poruku koja za nekoliko sekundi stiže do najudaljenije destinacije“, pojašnjava Vasiljević.

Izvor: Kurir

spot_img

Najnovije

Četiri medalje za mlade matematičare iz Srbije na 66. Međunarodnoj olimpijadi u Australiji

Odabir takmičara, koji su predstavljali Srbiju, kao i pripreme za takmičenje, organizovalo je Društvo matematičara Srbije, uz podršku Ministarstva prosvete.

Znate li koliko ste BIOLOŠKI stari?

Naravno da svako zna koliko je star i koliko ima godina, ali „biološka starost” je nešto drugo i uz nekoliko jednostavnih trikova možete značajno da se podmladite

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

Da li vaša deca spontano pevuše? Evo šta to zapravo znači za njihov razvoj

Deca spontano pevaju onda kada se osećaju sigurno, opušteno i povezano – i upravo je to ono što čini dečije pevanje dragocenim pokazateljem njihove unutrašnje emocionalne stvarnosti.

Da li ste znali? Pet država u svetu koje nemaju aerodrome

Teško je zamisliti da još uvek postoje države koje prkose konvencionalnim načinima transporta. Iako živimo u modernom vremenu, gde je prevoz avionima tako praktična stvar, pet država u svetu nema aerodrome, iako su veoma posećene kao turističke destinacije.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img