• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

Helen Doron
  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Rani podsticaj je opasan mit

18. 04. 2016 |

Jedna od najvećih opasnosti ovog mita jeste rašireno verovanje da roditelji ne umeju pravilno da podstiču svoju decu, te da ta uloga pripada stručnjacima – pedagozima.

Rani podsticaj je opasan mit

Jedna od najvećih opasnosti ovog mita jeste rašireno verovanje da roditelji ne umeju pravilno da podstiču svoju decu, te da ta uloga pripada stručnjacima – pedagozima. Roditeljima se kaže kako njihovo dete mora da ide u vrtić kako bi naučilo da govori, da bi se socijalizovalo (to jest stupilo u odnose s drugom decom), uopšte da bi „sazrelo“, da ne bi bilo previše razmaženo, da bi se odvojilo od majke… (nažalost, vrtić zaista tome služi – da se dete odvoji od majke).

Nije tačno. Ići u vrtić nije bolje nego ostati kod kuće s porodicom. Pre deset godina Suzan Dilks ozbiljno je preispitala naučne studije u kojima su poređena deca koja idu u vrtić sa onom koja ostaju s roditeljima. Pohađanje vrtića povezivano je s manje čvrstom afektivnom vezom s roditeljima. Što se tiče socijalizacije, podaci su bili protivrečni; po nekim studijama, deca iz vrtića bila su bolje socijalizovana, po drugima pak i agresivnija; rezultati su bili bolji u kvalitetnijim vrtićima. U učenju ili inteligenciji nije bilo razlike između dece koja su išla u vrtiće i one koje su ostajala kod kuće, osim kod dece iz siromašnijih zajednica, koja su postizala nešto bolje rezultate ukoliko su išla u visokokvalitetne vrtiće pod okriljem univerzitetskih katedri za pedagogiju. Prednost u učenju se gubila, osim kada su deca dobijala posebnu pomoć tokom celog školovanja. Nema podataka o deci iz fantastičnih porodica (kao što je vaša, dragi čitaoče) koja pohađaju vrtiće slabijeg kvaliteta.

Rano učenje – dugoročna šteta

Sve u svemu, ako se prema detetu u kući svi ophode kako valja, pohađanje vrtića ne predstavlja nikakvu prednost.

Naravno, iz ekonomskih razloga na hiljade porodica primorano je da decu dâ u vrtić. Dok nastavljamo da se borimo za produžetak porodiljskog odsustva i za njegovo izjednačavanje sa onim iz društveno razvijenijih zemalja, dobro je znati da se dete može razvijati manje ili više podjednako dobro u vrtićima visokog kvaliteta kao i kod kuće.

A kako prepoznati te vrtiće visokog kvaliteta o kojima toliko govorimo? S. Dilks daje niz opštih kriterijuma, na primer broj dece po vaspitaču. Najviše četvoro dece mlađe od osamnaest meseci ili petoro dece uzrasta od osamnaest meseci do tri godine, odnosno osmoro dece uzrasta od tri do pet godina. Koliko dece po vaspitačici ima u vrtiću u koji ide vaše dete?

Španski zakon dozvoljava osmoro dece mlađe od godinu dana po vaspitaču. Mislite li da je moguće istovremeno paziti osam beba? Kada biste imali osmorke ili samo četvorke, da li biste mogli da ih pazite ceo jedan dan bez ičije pomoći? Samo na menjanje pelena i hranjenje otišlo bi vam sve vreme; nemoguće je bilo šta drugo raditi s tom decom. Gde je tu famozno rano podsticanje? Gde je, prosto, nežnost? Šta mislite, ko uzima vaše dete u ruke kada plače i ko se igra s njim? Kako se uopšte možete čuditi što po podne traži da ga nosite i mazite bez prestanka?

 Prethodna strana 1 2 3  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :dečji razvoj, Karlos Gonzales, Ljubi me mnogo, rani podsticaj, rano učenje, roditeljstvo, učenje, vrtić

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Nastavnici roditeljima: ‘Evo šta nam je potrebno od vas kako bi izgradili kvalitetan odnos’

Kako nas deca “popravljaju”

Marfijev zakon u roditeljstvu

Zbog čega deca više slušaju vašeg supružnika nego vas

Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA

Kako da zaštitimo decu od seksualnog nasilja?

Kako da zaštitimo decu od seksualnog nasilja?

Često zaboravljamo da iza nečije titule, pozicije, statusa – stoji ipak samo čovek. A kakvi ljudi mogu biti? Šaroliki! Neki od ljudi su i seksualni predatori i ima ih u...

Psiholog Nevena Lovrinčević: Batalite IQ deteta već ga pošaljite napolje da se igra

Psiholog Nevena Lovrinčević: Batalite IQ deteta već ga pošaljite napolje da se igra

Roditeljstvo je misija. Put prepun dilema, nesigurnosti, prepreka, uspona i padova, a sve s jednim ciljem – da odgajite dobre,...

Zašto roditelji koji svu pažnju usmeravaju na decu, podižu anksiozne i depresivne jedinke

Zašto roditelji koji svu pažnju usmeravaju na decu, podižu anksiozne i depresivne jedinke

Premalo pažnje nikako nije dobro. Previše pažnje ponekad može biti još gore. Poznajem ne mali broj roditelja koji izgovaraju rečenice tipa: „Živim za svoju decu. Moja deca su mi jedino...

Zbog toga što se bojimo rođene dece porašće u samožive, nestrpljive i bezobrazne odrasle osobe

Zbog toga što se bojimo rođene dece porašće u samožive, nestrpljive i bezobrazne odrasle osobe

Britanska dadilja i autorka knjige “Budi smiren roditelj”, Ema Džener, iza sebe ima 20 godina profesionalnog isustva, koja je stekla radom na dva kontinenta. Ema ozbiljno strahuje zbog načina na...

2 komentara

  1. Maša ·2. 09. 2016 · Reply ·Citiraj

    Hvala najlepse na ovom jako poucnom tekstu!

  2. Milica ·16. 12. 2016 · Reply ·Citiraj

    Nije bas sve u zivotu tako crno ili tako belo. Ima malo i sivkastog. Malo ovoga i malo onoga. Roditelji trebaju da pronadju sredinu i balans izmedju raznih tutorijala; srecno svima bilo, pa i ovoj mami koja ovo pise.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
kreativni centar

rknbgd

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪