Sve se promenilo i ako ne promenimo pristup u razvojnom periodu, imaćemo još više razvojnih smetnji i kognitivnih ispada. Tako da je vreme da se roditelji probude, vreme brzo prolazi, greške se brzo naprave, a teško popravljaju!
Koliko roditelji mogu da utiču na razvoj inteligencije. Koliko je inteligencija nasledna?
Inteligencija nije nasledna, nasledan je potencijal. Slikovito rečeno, od naših roditelja dobijamo samo malu ili veliku čašu a od mnogo drugih faktora zavisi koliko ćemo vode sipati u tu čašu. Čak ni inteligencija nije presudan faktor za uspeh u životu. Funkcionalno znanje je zapravo ono što nam je potrebno, odnosno upotrebno znanje. Često se može pročitati da je inteligencija nasledna 50% a da ostalo zavisi od okruženja. Lako to može da se opovrgne, dovoljno je da zamislimo situaciju da roditelji, koji su inteligentni, dobiju dete, a da to dete nekim slučajem živi u beloj sobi pet godina i da sa njim niko ne razgovara. Da li će biti inteligentan 50% kao roditelji? Naravno da neće. Neće biti ni 30%, a možda ni 10%. To znači da je okruženje jako važno, možda i preko 90%, tako da je jasno da za razvoj inteligencije mora da postoji odgovarajuća stimulacija. Posebno u periodu intenzivnog razvoja mozga. Tako da moramo da shvatimo da neke postojeće teorije koje su stare 30-40 ili više godina moraju da se koriguju, jer okruženje danas i okruženje pre 40 godina nije isto. Sve se promenilo i ako ne promenimo pristup u razvojnom periodu, imaćemo još više razvojnih smetnji i kognitivnih ispada. Tako da je vreme da se roditelji probude, vreme brzo prolazi, greške se brzo naprave, a teško popravljaju!
Koje su najčeće greške?
To su vezane greške, od samog rođenja pa do polaska u školi, možda i kasnije. Uglavnom si vezane za prezaštićivanje. Ima ih jako puno, od fiksiranja glave kada roditelji nose bebu, do sprečavanja puzanja (da dete ne dohvati nešto na podu), do zabrane skakanja po blatu ili skakanja po krevetu. To su sve važne aktivnosti koje formiraju važne regije u kori velikog mozga, a koje su opet važne za kognitivne procese.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Nastavnici sve češće odlučuju da napuste svoju profesiju
Na prvi pogled, nastavnika različitih profila u Srbiji ima dovoljno, pa čak i više od toga: kada neko napusti profesiju, na tom mestu se zapošljava drugi nastavnik. Međutim, malo se...
Kako zadržati koncentraciju – četiri dobre strategije za đake
U redu, koncentracija je važna. Ali, ponekad ju je teško održati. Za to su ti potrebne strategije – hej, da li se to upravo oglasio tvoj telefon? Ne gledaj ga! Koncentriši...
Kako odabrati pravu aktivnost za dete – i šta su Helen Doron programi?
Sve je veća ponuda raznih aktivnosti za decu – muzika, ples, jezici, sport, radionice samopouzdanja, matematika, vajarstvo, gluma.... Za školsku decu, tu su i muzičke skole, intenzivni treninzi, ispiti, ali...
“Znaš i sama koliko je teško sa jedinice doći do petice. Možda ću da je izvučem iz škole danas, videću…”
– Šta kaže? – Kao da će uskoro završiti ovi pre nas, pa će nas prozvati. Kaže da će brzo ići to sve. – Jel’ vidiš ti, samo nešto čekamo,...
Ovo je jedan od retkih tekstova koji se na pozitivan način bavi modernim greškama u vaspitanju i obrazovanju, a greške koje se već više od deceniju čine su, blago rečeno, fatalne.
Ne, nejsi jediná. Já taky s Dunou nemÄ›l nikdy žádné potÞe 🙂 NavÃc to v podstatÄ› byla moje prvnà pořádná sci-fi, kterou jsem pÅ™eÄetl. MÄ›l jsem od nevlastnà ségry půjÄené nÄ›jaké staré vydánà (rok 1988?) a když to srovnám s tÃm žlutým "novým" monstrem co mám doma, tak to bylo na tloušťku skoro tÅ™etinové.Co Akicon, na ten se nechystáš? ^^btw. "Trek lolita" koukám dopadla dobÅ™e, nechceÅ¡ pÅ™ece jen nakonec zkusit i kompletnà TOS uniformu? 🙂