• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Romantični konzumerizam: Moderan brak sveo se na potrošnju partnera

14. 11. 2018 |

Postulati potrošačkog društva – „lična korist, niski troškovi, pravo na robu i osiguranje od štete” – prenose se i na naše ljubavne veze.

Romantični konzumerizam: Moderan brak sveo se na potrošnju partnera

Foto: Pixabay

neverstvoOdlomak iz knjige Ester Perel “NEVERSTVO – Razumeti ne znači opravdati”

Izdavač Psihopolis, Novi Sad, 2018.

„Moje potrebe nisu zadovoljene.” „Ovaj brak za mene više nema smisla.” „Nisam ja na ovo pristao.” Ovako mi se klijenti svakodnevno jadaju na terapijama. Kako je psiholog i autor Bil Doerti (Doherty) primetio, ovakve izjave sadrže postulate potrošačkog društva – „lična korist, niski troškovi, pravo na robu i osiguranje od štete” – i prenose ih na naše ljubavne veze.[1] „I dalje verujemo u posvećenost”, piše on, „ali moćni glasovi koji dolaze i iznutra i spolja govore nam da smo gubitnici ako pristanemo na manje nego što smatramo da nam treba i nego što zaslužujemo u braku.”

U današnjem potrošačkom društvu ključna stvar jeste ponuditi nešto novo. Zastarelost predmeta je unapred programirana tako da nam nametne želju da se staro zameni novim. U ovakvom trendu ni bračni život nije izuzetak. Živimo u kulturi koja nas neprekidno mami obećanjima nečeg novog, mlađeg, živahnijeg. Stoga se više ne razvodimo zato što smo nesrećni, već zato što bismo mogli biti srećniji.

Smatramo da nam momentalno zadovoljenje potreba i beskonačan izbor neprikosnoveno pripadaju. Ranije generacije su vaspitanjem naučile da život zahteva žrtve. „Ne možeš uvek dobiti ono što želiš” imalo je smisla pre pola veka, ali postoji li neko mlađi od trideset pet godina ko još uvek prihvata ovu poruku? Današnje generacije uporno odbijaju bilo kakvu frustraciju. Nije ni čudo, dakle, da skučenost monogamne veze izaziva paniku. U svetu beskonačnih mogućnosti borimo se s onim što milenijalci nazivaju strahom od propuštenih prilika (engl. fear of missing out – FOMO). Ovaj strah okreće „hedonistički točak” – beskrajno traganje za nečim boljim. Čim dobijemo ono što želimo, naša očekivanja i želje rastu, a mi i dalje nismo nimalo zadovoljniji. Kultura sticanja mami nas beskonačnim mogućnostima, ali isto tako nameće i suptilnu tiraniju. Konstantna svest o spremnim alternativama nameće nam ne baš laskava poređenja, slabi posvećenost i sprečava nas da uživamo u sadašnjem trenutku.

Prateći promene u zapadnom društvu, veze dvoje ljudi su s ekonomije proizvodnje prešle na ekonomiju iskustva. Brak je, kako kaže filozof Alen de Boton (Alain de Botton), „od institucije postao osvećenje emocija, od spolja sankcionisanog obreda pristupanja, postao je iznutra motivisani odgovor na emocionalno stanje”.[2] Za mnoge je ljubav imenica koja podrazumeva konstantno stanje entuzijazma, zanesenosti i žudnje. Kvalitet veze danas je sinonim za kvalitet doživljaja. Šta će nam stabilan dom, dobri prihodi i lepo vaspitana deca ako se dosađujemo? Želimo da nas veza nadahnjuje, transformiše. Njena vrednost, a time i dugovečnost, srazmerne su tome koliko dobro ona i dalje uspeva da nam ugasi žeđ za doživljajima.

Ovi novi prerogativi potpiruju priču o savremenom neverstvu. Naše današnje želje nisu ništa drugačije, nego je posredi sama činjenica da smatramo da zaslužujemo – štaviše, obavezni smo – da ih zadovoljimo. Naša primarna uloga u današnje vreme usmerena je ka nama samima – čak i ako ide na račun onih koje volimo. Kako Pamela Drakerman (Druckerman) ističe: „Veća je verovatnoća da bi nas upravo naša velika očekivanja da postignemo ličnu sreću mogla navesti na preljubu. Uostalom, zar nemamo pravo na ljubavnu aferu ako je to cena koju treba platiti da bismo bili srećni i ispunjeni?”[3] Kada su naše ja i naša osećanja najbitniji, na drevnu priču o preljubi dodaje se novi opravdavajući narativ želje za neverstvom.

1 2 3  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :brak, neverstvo, potrošačka kultura, potrošačko društvo, prevara, problemi u braku, Psihopolis

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Zoran Milivojević: Kad deca odu – sindrom praznog gnezda

Tuga: proces koji se zanemaruje i pogrešno shvata

Da li je vaše dete visoko senzitivno?

Kako naći vreme i mesto za seks kada su tu deca

Najnoviji tekstovi iz kategorije: ŽIVOTARIJE

Novi zakon u Kini: Uz razvod, supruga dobija i isplatu za kućne poslove

Novi zakon u Kini: Uz razvod, supruga dobija i isplatu za kućne poslove

Sud u Pekingu naložio je muškarcu da svojoj supruzi plati 7.700 dolara (6.300 EUR) kao deo brakorazvodnog sporazuma, kako bi joj nadoknadio kućne poslove koje je obavljala tokom pet godina...

Zoran Milivojević za „Politiku”: Hrabrost u svakodnevnom životu

Zoran Milivojević za „Politiku”: Hrabrost u svakodnevnom životu

Nečija hrabrost je osobina koja dolazi do izražaja u teškim vremenima u kojima je ugrožen ljudski život: elementarne nepogode, rat itd. Međutim, da li je hrabrost osobina koja je potrebna...

“Radim od kuće, a pare mi samo nestaju, mislila sam uštedeću, ali trošim više nego pre”

“Radim od kuće, a pare mi samo nestaju, mislila sam uštedeću, ali trošim više nego pre”

Pandemija korona virusa promenila je naše života iz svih uglova, a njen uticaj na kućni budžet bio je neizbežan. Sećate se sigurno gužvi u prodavnicama hrane s početka zdravstvene krize....

Odgajanje mog sina zajedno sa bivšim mužem je najteža stvar koju sam ikada uradila 

Odgajanje mog sina zajedno sa bivšim mužem je najteža stvar koju sam ikada uradila 

"Godinama čekam da neko otvoreno kaže kako to izgleda kada razvedeni roditelji odgajaju dete zajedno." Godinama čekam da neko otvoreno kaže kako to izgleda kada razvedeni roditelji odgajaju dete zajedno....

1 komentar.

  1. Paulus ·14. 11. 2018 · Reply ·Citiraj

    Sreća pa je Srbija kumovska, a ne liberalna ekonomija….ako se to uopšte može nazvati ekonomijom. I sreća da su srpske žene još na nivou otomanskog mentaliteta, tako da ne moramo brinuti o ovim groznim stvarima.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
kreativni centar

rknbgd

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪