• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

Helen Doron
  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Ršum: Deca su narod poseban!

28. 11. 2015 |

Ljubivoje Ršumović o nastavku „Fora i fazona”, ljubavi prema mališanima, dnevničkim zapisima: Rukovodio sam se mišlju Duška Radovića da su deca mali ljudi u odelu deteta

Ršum: Deca su narod poseban!

Foto Igor Marinković, Novosti.rs

SUNCE ima pege, mesec ima bore, a šta deca imaju? Fazone i fore. Na sreću, dečje uši će opet da zvone, jer će ponovo da slušaju fore i fazone. More i brige će da se sklone, jer će opet gledati fazone i fore. I to nije tek fora, jer se kultna dečja emisija vraća u život. Radostan je zbog toga njen tvorac, Ljubivoje Ršumović, koji je davne 1985. godine prihvatio ponudu Pere Zupca da na TV Novi Sad skroji nešto za decu. I onda je, ni manje ni više, skrojio one „Fazone i fore” na kojima je sijaset dece raslo do neba, do laste. A kada u najskorije vreme na RTV Vojvodine osvanu nove epizode, čije se snimanje završilo sa letnjim vrelinama, neki novi klinci će da slušaju „Vesti iz nesvesti”, ponavljaju Ršumove „Uzrečice i nizrečice”, dive se otkrićima Raše Popova… Da li su se, međutim, deca promenila, pa se autor brinuo hoće li uspeti da ih nasmeje i obrazuje?

– Ne, ona se ne menjaju – siguran je Ršumović. – I dalje su isto radoznala i isto fantastična.

A to što za „Fazone i fore” i dalje najviše sluha imaju vojvođanska medijska kuća i Novi Sad ne čudi Ršuma. U ovom gradu je objavio i prvu zbirku pesama, pa i prvi njegov komad je tu izveden. Zbog svega što je tokom karijere radio, a možda najviše zbog „Zmajevih dečjih igara”, Novosađani su ga oduvek smatrali svojim. I on im uzvraća to osećanje, jer je Novi Sad, ne krije, posle njegovog rodnog Ljubiša jedino mesto u kojem bi živeo. Time Ršum opovrgava teoriju da planinski vazduh ne može da se meša sa ravničarskim. On ih „kombinuje” decenijama i isto toliko za njima čezne. Nostalgiju za Ljubišem ovih dana intenzivno „pretače” u misao o obrazovnom centru koji bi tamo, u zlatiborskom kraju, otvorio. Bila bi to neka vrsta akademije za male pisce. Darovita deca bi dobila svoj kutak.

– Zamislio sam to kao polunaučnu ustanovu koja bi se bavila fenomenima i tajnama detinjstva. Okupljala bi i prepoznavala talente, koji bi se uz moju, i pomoć mojih kolega, usavršavali u pisanju proze i poezije – otkriva idejni tvorac.

UVEK SPREMAN  ZA IGRU Još od čuvenih stihova „Ma šta mi reče”, Ršumović piše u prvom licu. Kao da je on dete. Kao da želi to zauvek da ostane. – Siguran sam da svako biće, a pogotovo umetničko, mora da sačuva dete u sebi. Mora da ostane „homo ludens”, biće spremno na igru, jer će tako duže biti u službi stvaralaštva. Uvek spominjem Nikolu Teslu koji je, kroz igru, milujući mačku došao do otkrića o elektricitetu – kaže pesnik.

Bila bi to privilegija za mališane u kojima sve ključa od stvaralačke želje, a koja je verovatno nedostajala i malom Ršumu, onda kada se u ranom detinjstvu sakrivao i otkrivao svojim stihovima. Prve je objavio još kao gimnazijalac. I od tada nije prestajao da ih niže. Kada su ga deca nedavno pitala koliko je pesama napisao, seo je i počeo da broji. Stigao je do 15.000!

– Nisu sve te pesme vredne objavljivanja, jer su mnoge nastale u svrhu traganja za nekom formom, novim sadržajem. Suština je da pesnik mora da ima nagon da u nečemu prednjači, što je meni ostalo od detinjstva. Još tada nisam imao potrebu da se takmičim sa svojim drugarima, nego sa samim sobom. Zato mi se u jednom trenutku učinilo da bih mogao da imam više knjiga nego godina. Sada sam tu ideju učinio vidljivom, jer imam blizu 90 knjiga, a 77 godina – kaže Ljubivoje.

Kada bi ga neko pitao šta je po zanimanju, ne zna šta bi rekao, ali…

– Raduje me kada se Cigančići, dok mi brišu vetrobrane na semaforu, zagledaju u mene i pitaju me: „Pesniče, kako idu pesme?” Siguran sam da ne znaju kako se zovem, ali znaju da su pesme moje oruđe.

A da se bavi njima i decom prelomio je kod njega Duško Radović, kojeg je upoznao kada je kao brucoš Filološkog fakulteta stigao u prestonicu. Zahvaljujući njemu je počeo da radi na Radiju, a potom u TV Beograd. Tako su nastale dugovečno gledane emisije „Hiljadu zašto”, „Hajde da rastemo”, „Dijagonale”… Sa „Dvogledom”, koji je radio sa Draganom Babićem, inficirao se dokumentarnom poetikom. Bila je to emisija u kojoj su deca stavljana u prvi plan, ona su objašnjavala svet.

– I to su činila na fantastičan način. Koristeći se malim lukavstvom, navodio sam ih da pokažu koliko su sama mudra. Rukovodio sam se Radovićevom mišlju da su deca mali ljudi u odelu deteta. Spremam se da napravim knjižicu koja bi se zvala „Dušanov zakonik” i u kojoj bi kroz Radovićeve aforizme, tekstove i odgovore iz intervjua, on objasnio kako bi trebalo da se ponašamo prema deci – priča Ljubivoje.

1 2  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :deca, dečja književnost, intervju, Ljubivoje Ršumović, pisci za decu, Ršum

Slični članci koji vas mogu zanimati:

U prodaji „Tri čvora na trepavici“ Ljubivoja Ršumovića

OVO je važnije od svih petica

Majčinstvo u 20/30/40-im: Nada Lazić

Zašto većina ljudi ne može da se seti ranog detinjstva?

Najnoviji tekstovi iz kategorije: STVARAOCI ZA DECU

Slikarka zima – Desanka Maksimović

Slikarka zima – Desanka Maksimović

Desanka Maksimović (1898–1993) bila je srpska pesnikinja, profesorka književnosti i članica Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavila je oko pedeset knjiga poezije, pesama i proze za decu i omladinu, pripovedačke,...

Naoružajte se maštom i dobro došli u BITKU ZA BAJKE!

Naoružajte se maštom i dobro došli u BITKU ZA BAJKE!

Sa ciljem okupljanja porodice i vraćanja bajki na tron detinjstva – pisac Uroš Petrović i Pino toys pokrenuli su misiju - BITKA ZA BAJKE! (https://pino-toys.rs/bitka-za-bajke-je-pocela-hajde-da-je-dobijemo-zajedno) Ona okuplja sve nas koji...

Svet bi bio veseliji i mudriji da odrasli ne ostavljaju maštu zaturenu u nekoj fioci detinjstva

Svet bi bio veseliji i mudriji da odrasli ne ostavljaju maštu zaturenu u nekoj fioci detinjstva

Naša čitalačka publika uvek s radošću iščekuje nova izdanja poznate spisateljice Jasminke Petrović. Zahvaljujući nepretencioznom stilu, koji je blizak deci i mladima, obilju humora i posebnoj toplini kojom zrače njene...

Vladimir Andrić: Duško Radović mi je davao slobodu i sviđalo mu se to što sam pisao

Vladimir Andrić: Duško Radović mi je davao slobodu i sviđalo mu se to što sam pisao

Pisac i reditelj Vladimir Andrić (1944) ovogodišnji je laureat nagrade Mali princ Međunarodnog festivala pozorišta za decu u Subotici, koja se tradicionalno dodeljuje za izuzetan doprinos razvoju kulture i scenske umetnosti za...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
kreativni centar

vila majur

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪