„Naša studija je pokazala da je za efikasno snižavanje nivoa hormona stresa – kortizola potrebno provesti 20 do 30 minuta u prirodi“, dodaje dr Hanter.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu “Frontiers in Psychology” istraživači su pokušali da pronađu najefikasniju „dozu prirode“ koja je čoveku potrebna svakog dana kako bi smanjio nivo stresa.
Sve više lekara savetuje boravak u prirodi za ublažavanje stresa. Ali, pošto je skoro nemoguće da većina ljudi provodi čitave dane u takvom okruženju, naučnici su probali da smisle kako da ipak dosegnemo boljitak koji nudi majka priroda.
I samo 20 minuta boravka u prirodi „ubija“ posledice stresa
„Znamo da vreme provedeno u prirodi smanjuje stres. Do sada je bilo nejasno koliko je vremena provedenog u prirodi dovoljno i u kojim vremenskim razmacima“, rekla je profesorka Meri Kerol Hanter, autorka istraživanja i stručnjak za životnu sredinu i održivi razvoj.
„Naša studija je pokazala da je za efikasno snižavanje nivoa hormona stresa – kortizola potrebno provesti 20 do 30 minuta u prirodi“, dodaje dr Hanter.
Tokom eksperimenta, Hanterova i njeni saradnici zatražili su od 36 stanovnika grada da borave u prirodi najmanje deset minuta, tri puta nedeljno i to tokom dva meseca.
Svake dve nedelje, naučnici su učesnicima u eksperimentu merili nivo kortizola pre i posle odlaska u prirodu.
Podaci su pokazali da je samo 20 minuta boravka u prirodi dovoljno za značajno smanjenje nivoa kortizola. Najbolji efekat se postiže posle 20 do 30 minuta, posle čega su zdravstvene koristi nastavile da se povećavaju, ali malo sporije.
Da biste popravili raspoloženje, od pomoći može biti i gradski park
Rezultati ove studije saglasni su sa nalazima jednog ranijeg istraživanja objavljenog u Međunarodnom časopisu za istraživanje zdravlja životne sredine.
To istraživanje je pokazalo da 20 minuta u prirodi, a to može biti i park u gradu, ljude čini srećnijim.
Zato naučnici apeluju da se prilikom planiranja izgradnje stambenih blokova u velikim gradovima ima na umu uticaj parkova na mentalno blagostanje i da se obezbedi adekvatna površina pod zelenilom.
Izvor: RTS
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Kod majki dece sa autizmom pronađeni značajno drugačiji nivoi metabolita u krvi
U periodu od dve do pet godina nakon porođaja, majke dece sa poremećajem iz autističnog spektra imaju značajno drugačije nivoe metabolita u krvi nego majke dece sa uobičajenim razvojem. Ovo...
Pedijatar dr Ljiljana Lukić: Moguće komplikacije kovida kod dece
Autor: Jelena Bulajić Deca u manjoj meri oboljevaju od kovida 19. Ako se to desi možda najlčešće imaju blage simptome. Međutim,...
Mali rizik nuzefekata vakcine, ili veliki rizik virusa?
Mali rizik nuzefekata vakcine, ili veliki rizik virusa? Poverenje stručnjacima, naučnicima, institutima za javno zdravlje – ili nadrilekarima sa YouTube i Facebooka? Piše: Miloš Babić, neurobiolog i molekularni biolog 1....
Studija: Maske blokiraju 99,9 odsto velikih kapljica koje nose koronavirus
Žena u uspravnom položaju udaljena dva metra od muškarca koji kašlje bez maske izložena je 10.000 puta više širenju kapljica koje potencijalno nose virus, pišu u časopisu Royal Society Open...
Nema komentara.