„Naša studija je pokazala da je za efikasno snižavanje nivoa hormona stresa – kortizola potrebno provesti 20 do 30 minuta u prirodi“, dodaje dr Hanter.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu “Frontiers in Psychology” istraživači su pokušali da pronađu najefikasniju „dozu prirode“ koja je čoveku potrebna svakog dana kako bi smanjio nivo stresa.
Sve više lekara savetuje boravak u prirodi za ublažavanje stresa. Ali, pošto je skoro nemoguće da većina ljudi provodi čitave dane u takvom okruženju, naučnici su probali da smisle kako da ipak dosegnemo boljitak koji nudi majka priroda.
I samo 20 minuta boravka u prirodi „ubija“ posledice stresa
„Znamo da vreme provedeno u prirodi smanjuje stres. Do sada je bilo nejasno koliko je vremena provedenog u prirodi dovoljno i u kojim vremenskim razmacima“, rekla je profesorka Meri Kerol Hanter, autorka istraživanja i stručnjak za životnu sredinu i održivi razvoj.
„Naša studija je pokazala da je za efikasno snižavanje nivoa hormona stresa – kortizola potrebno provesti 20 do 30 minuta u prirodi“, dodaje dr Hanter.
Tokom eksperimenta, Hanterova i njeni saradnici zatražili su od 36 stanovnika grada da borave u prirodi najmanje deset minuta, tri puta nedeljno i to tokom dva meseca.
Svake dve nedelje, naučnici su učesnicima u eksperimentu merili nivo kortizola pre i posle odlaska u prirodu.
Podaci su pokazali da je samo 20 minuta boravka u prirodi dovoljno za značajno smanjenje nivoa kortizola. Najbolji efekat se postiže posle 20 do 30 minuta, posle čega su zdravstvene koristi nastavile da se povećavaju, ali malo sporije.
Da biste popravili raspoloženje, od pomoći može biti i gradski park
Rezultati ove studije saglasni su sa nalazima jednog ranijeg istraživanja objavljenog u Međunarodnom časopisu za istraživanje zdravlja životne sredine.
To istraživanje je pokazalo da 20 minuta u prirodi, a to može biti i park u gradu, ljude čini srećnijim.
Zato naučnici apeluju da se prilikom planiranja izgradnje stambenih blokova u velikim gradovima ima na umu uticaj parkova na mentalno blagostanje i da se obezbedi adekvatna površina pod zelenilom.
Izvor: RTS
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Pedijatar dr Milićević: Ne važi više ta teorija da su deca pošteđena, sve ih je više sa ozbiljnom upalom pluća
Na odeljenju neonatologije Univerzitetskog kliničkog centra u Kragujevcu leži beba na respiratoru. Da li je ovaj slučaj pokazatelj promene ćudi virusa ili su u pitanju drugi faktori – pitanje je...
Nova studija ističe korist odloženog davanja antibiotika deci
Jedna od najtežih stvari u medicini je ne činiti ništa. Ovo je naročito tačno za pedijatriju, u kojoj mali pacijenti u proseku 6 do 8 puta godišnje obole od virusnih...
Predsednik Udruženja pedijatara Srbije: U nekom trenutku će biti potrebno da vakcinišemo i decu
“Britanski soj koronavirusa odgovoran je za trenutno duplo veći broj obolele dece nego pre mesec dana, ali teška klinička slika javlja se sa istom učestalošću kao i kod ostalih sojeva,...
Dr Marija Zdravković: “Mladi nakon preležane korone ne mogu da rade kontrolne zadatke”
Ima pacijenata koji nekoliko nedelja nakon što preleže dobiju simptome poput povišene temperature, dijareje, povraćanja, malaksalosti, bola u glavi, osipa na koži, bolova u kičmi, moždane magle. Sve ove simptome...
Nema komentara.