Pravilna ishrana obezbeđuje deci neophodne nutrijente, poput proteina, vitamina i minerala, koji su esencijalni za pravilan rast i razvoj. Ovo je posebno važno u periodu intenzivnog rasta tokom detinjstva. Ishrana bogata antioksidansima, vitaminima i mineralima pomaže u jačanju imunološkog sistema, čineći decu otpornijom na infekcije i bolesti.
Pravilna ishrana obezbeđuje potrebnu energiju za aktivnosti tokom dana. Uravnotežen obrok, sa složenim ugljenim hidratima i proteinima, podržava stabilan nivo energije i poboljšava koncentraciju i pažnju.
Navikavanje dece na raznovrsnu i zdravu ishranu u ranom detinjstvu postavlja temelje za razvoj zdravih navika tokom celog života. Ovo uključuje sklonost ka odabiru nutritivno bogatih namirnica.
Ishrana ima uticaj i na mentalno zdravlje. Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminima B kompleksa i drugim hranljivim sastojcima može podržati zdrav razvoj mozga i smanjiti rizik od mentalnih poremećaja. Edukacija o zdravoj ishrani od malih nogu pomaže deci da razviju svest o hrani, prepoznaju nutritivnu vrednost namirnica i donose informisane odluke o svom jelovniku.
Treba izbegavati pekarske proizvode od belog brašna, kao i lisnata testa i paste, a koristiti hleb od integralnog brašna i brašna punog zrna. Prosečni udeo soli u pekarskim proizvodima i lisnatom testu je oko 2-3%, što znači da jedna pereca (~70g) sadrži oko 2g soli. Dozvoljen dnevni unos soli za decu školske populacije je 5g dnevno, te se strogo mora voditi računa o izboru namirnica na školskim odmorima.
U toku dana neophodan je adekvatan unos tečnosti (1-1,5l), koju treba uneti kroz konzumaciju vode, ceđenih sokova i čajeva. Važno je da obroci budu u pravilnim vremenskim razmacima i da dete ne poseže za grickalicama (zdravim ili nezdravim) između obroka, kao ni za sokovima. Od poslednjeg obroka do spavanja treba da prođe 1,5 do 2h.
Pravilna ishrana, uz redovnu fizičku aktivnost, igra ključnu ulogu u prevenciji gojaznosti kod dece. Ovo je posebno važno s obzirom na sve češće probleme sa viškom telesne mase među decom.
Fizička aktivnost treba da bude sastavni deo života. Dokazano je da vežbanje doprinosi smanjenju telesne težine i boljem zdravlju celog organizma. Fizička aktivnost kod dece poboljšava stabilnost, koordinaciju pokreta, povećava mišićnu snagu i pokretljivost, doprinosi razvoju mozga i poboljšava učenje.
Aerobna fizička aktivnost, kao što su hodanje, vožnja biciklom, planinarenje, lagano trčanje (aerobik, ples) i plivanje, uključuje stalno ponavljanje pokreta velikih mišića, prvenstveno se oslanjajući na aerobne sisteme za proizvodnju energije i veoma povoljno utiču na fizičko i mentalno zdravlje dece.
Kvalitetan san i pravilna ishrana usko su povezani, jer nedostatak sna može uticati na hormonalnu ravnotežu koja reguliše apetit i metabolizam, što može dovesti do poremećaja u prehrambenim navikama i povećanja rizika od metaboličkih problema. Važno je održavati redovan i dovoljno dug san kao deo holističkog pristupa očuvanju zdravlja. Optimalna količina sna ključna je za normalno funkcionisanje tela i mozga, koji je odgovoran i za unos i varenje hrane.
San je higijena mozga! Istraživanja pokazuju da je san neophodan kako bi se iščistili toksini iz mozga nakupljeni tokom dana. Neadekvatan i/ili nedovoljan san dovodi do ugrožavanja brojnih telesnih procesa kod dece, kao što su koncentracija, pamćenje, učenje i sposobnost pravilnog varenja hrane. Neophodno je da dete ima 8 do 13 sati sna tokom dana, zavisno od uzrasta.
Roditelji, staratelji i obrazovni sistem igraju ključnu ulogu u promociji zdravih prehrambenih navika kod dece. Rane intervencije i podrška u formiranju pravilnih prehrambenih obrazaca mogu imati dugoročan pozitivan uticaj na celokupno zdravlje i dobrostanje dece.
Piše: doc. dr Branislava Teofilović, specijalista nutricionizma
Izvor: Detinjarije.com