Pet odgovora dr Komarovskog na pitanja roditelja

Dr Komarovski mesečno odgovara na hiljadu i po pisama roditelja. Sa sajta komarovskiy.net izdvojili smo nekoliko pitanja i odgovora:

2. Da li će detetu biti bolje u privatnom vrtiću nego u državnom?

Došlo je vreme da damo dete u vrtić. Šta vi mislite, da li je za njega bolje da ide u mali privatan vrtić ili u državnu predškolsku ustanovu? Može li se na neki način unapred pripremiti za adaptaciju u vrtiću?

- Advertisement -

Odgovor: Privatni dečji vrtići su lepa stvar. Posebno je lepo kada ispunjavaju sve potrebe roditelja, kada imaju jasan program, kada se pridržavaju određenog načina života i drže se određene pedagoške metode.

Nevolja je u tome što roditelji koji daju decu u privatne vrtiće imaju ova dva motiva: da dete dobija više pažnje i da se s detetom “više radi”. Tako oni da bi dete dobilo više pažnje daju novce da u grupi bude što manje dece, a da bi se s detetom više radilo – poklanjaju ogromnu pažnju dodatnim aktivnostima – engleski, ples, časovi bontona itd. To je uobičajena situacija.

Na moju veliku žalost, roditeljima nisu prioritet pravila koja se tiču zdravlja deteta. I stoga većina privatnih vrtića, isto kao i državni, ne ispunjavaju standard po pitanju dužine boravka dece napolju, ne stavljaju akcenat upravo na aktivnosti na svežem vazduhu, ne kontrolišu parametre temperature i vlažnosti u prostorijama… Čak nije obavezna ni vakcijacija zaposlenih protiv gripa, što je nedopustivo.

Pedijatrija u Srbiji u krizi: Manjak lekara, višak antibiotika

Zaključak: većina privatnih dečjih vrtića stavlja akcenat na “vannastavne” aktivnosti, ali kao i državni, nedovoljno pažnje poklanjaju pitanjima zdravlja svojih vaspitanika.

Što se tiče adaptacije deteta na vrtić – ne postoje nikakve pilule ni kapi koje će adaptirati dete na kolektiv. Adaptacija na vrtić određena je time koliko se u konkretnom vrtiću ispunjavaju sanitarno-higijenske norme, odnosno šta čine zaposleni da bi maksimalno otežali širenje infekcije među decom (provetravanje, održavanje temperature na optimalnom nivou, boravak napolju). Ako se u nekom vrtiću svi pridržavaju tih mera, deca će se zasigurno manje razbolevati i brže ozdravljati.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img