Škole koriste bebe da podstaknu empatiju kod đaka

Dok u američkom društvu raste zabrinutost zbog maltretiranja dece u školi, nastavnici i stručnjaci za prosvetu nastoje da u nastavne planove uključe programe protiv maltretiranja i nasilja. Na nedavnom Nacionalnom forumu za obrazovanje ličnosti, održanom u Vašingtonu, stručnjaci su naglasili da socijalno-emotivno učenje u ranom uzrastu pomaže da deca postanu brižni i saosećajni ljudi. U […]

Dok u američkom društvu raste zabrinutost zbog maltretiranja dece u školi, nastavnici i stručnjaci za prosvetu nastoje da u nastavne planove uključe programe protiv maltretiranja i nasilja. Na nedavnom Nacionalnom forumu za obrazovanje ličnosti, održanom u Vašingtonu, stručnjaci su naglasili da socijalno-emotivno učenje u ranom uzrastu pomaže da deca postanu brižni i saosećajni ljudi. U nastojanju da neguju empatiju kod dece, neke škole sada koriste – bebe.

 

Četvoromesečna beba Beret je u centru pažnje u učionici prvog razreda u osnovnoj školi „Bovoar“ u Vašingtonu.

- Advertisement -

Na času, deca prate Beret dok reaguje na pesme ili igračke, postavljaju pitanja i iznose svoja zapažanja. Program, nazvan „Koreni empatije“, primenjuje jednu eksperimentalnu metodu, kaže njegov osnivač, Meri Gordon.

“Deca uče od bebe da zauzmu njen ugao gledanja i procene šta beba želi i šta oseća. Oni se rukovode pitanjima koja im postavlja instruktor Korena empatije. Deca tako razvijaju nešto što se zove „emotivna pismenost“ – veštinu posmatranja stvari iz različitih uglova“.

U okviru programa, u svaku učionicu se dovode bebe koje imaju izmedju dva i četiri meseca,  čiji roditelji, volonteri iz lokalne zajednice, posećuju školu jednom mesečno tokom školske godine.

“Želimo da radimo sa sasvim malim bebama tako da deca vide čudo razvoja u toj prvoj godini. Deca uče o roditeljstvu, dok ujedno uče o empatiji, kontrolisanju ponašanja i suzbijanju agresivnosti“, objašnjava Meri Gordon.

„Koreni empatije“ počeli su da se primenjuju u školama u Kanadi 1996. Od tada, oko 600,000 djaka u 11 zemalja prošlo je program koji obuhvata decu od predškolskog do osmog razreda

Osnovna škola „Bovoar“ je počela da ga primenjuje prošle godine. Ejmi Vorenberg je direktorka škole.

- Advertisement -

“Mislim da učenici napreduju kada se osećaju bezbedno i zaštićeno u svojim učionicama. Izgradnja empatije, izgradnja jedne saosećajne zajednice je dobra za decu u svakom pogledu, ne samo kada je reč o rezultatima testova“.

Instruktorka Holi Džojner kaže da uočava pozitivne promene kod učenika sa kojima je radila.

“Tokom prošle školske godine, mislim da su deca mnogo bolje razumevala osećanja svojih drugara i mogla su da imenuju i identifikuju emocije druge dece na igralištu i u učionici“.

Osnovna škola „Horas Man“ u Vašingtonu nudi program učenicima trećeg razreda.

„Naučila sam da svi treba da budu saosećajni jedni prema drugima jer je to empatija – kada razumete osećanja drugih“, kaže Džeki, jedna od učenica koja pohađa program.

Meri Gordon kaže da su ti rezultati u skladu sa zaključcima naučnih istraživanja.

- Advertisement -

“Više od 12 godina, univerziteti na tri kontinenta proučavaju efekte ‘Korena empatije’. Svi su se složili da empatija smanjuje agresivnost i maltretiranje medju decom. Takodje povećava dečije razumevanje društva i osećanja, stvari kao što su briga, deljenje i saradnja“, naglašava ona.

Oni koji su uključeni u program kažu da on označava važan prvi korak ka saosećajnijem, plemenitijem društvu.

Piše: Kerol Pirson

Izvor: Glas Amerike

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img