Kada se govori o nesporazumima na relaciji porodica-škola, retko se zapitamo kakve su njihove uloge u dečjem odrastanju danas.
Niti brižnijih roditelja, niti nezadovoljnije dece u današnje vreme
Kao što domaći i kontrolni zadaci treba da imaju ulogu da dete razvije svoje radne navike i da redovno uči, tako i zaduženja unutar kuće treba da služe tome da dete postaje samostalnije i odgovornije i da preuzme brigu o stvarima za koje je sposobno. Ako je dete već kao jako malo sposobno da preuzme brigu o svojim igračkama, sigurno je sposobno i da brine o tome da li je ponelo sve što mu je potrebno za školu i da li je uradilo svoj domaći zadatak. Svakako je brže i lakše da mi sve to uradimo umesto njih, nego da dugo i uporno istrajavamo u nameri da oni sami nauče šta je njihov „posao“, pa i da naprave grešku, zaborave, prihvate posledicu za to, nauče nešto iz tog iskustva i idu dalje.
Roditelji takođe treba da se rasterete pritiska da će se nešto strašno loše desiti ako ne urade nešto za svoje dete. Ako dete ima domaći zadatak, roditelj može da proveri da li je dete ispunilo svoj „posao“ i završilo domaći zadatak, kao i da pomogne ako detetu nešto nije jasno, ali ne pre nego što dete to samo pokuša, čak i po cenu da pogreši (i na greškama se može puno naučiti). Takođe, ako je dete dobilo nižu ocenu na testu, roditelj može zajedno sa detetom da analizira test i zajedno dođu do toga gde i zašto je došlo do greške, tako da dete ima šansu da sledeći test uradi bolje na osnovu onoga što je zaključilo iz ovog iskustva.
Sasvim je u redu da ne mislimo na isti način kao što to rade nastavnici, ali gradivo je, ipak, više njihov fah. Bilo bi dobro da svojoj deci budemo roditelji i posvetimo im kvalitetno provedeno zajedničko vreme, a da ih, što se škole i školskog gradiva tiče više učimo da razmišljaju, povezuju, zaključuju, primenjuju i naporno rade na sticanju znanja svakodnevnim radom i bez odlaganja za sutra. Kad god dete uloži neki trud i postigne uspeh, nagradite ga, naučite ga da samo nagradi sebe, jer uspeh se ne podrazumeva, on je rezultat posvećenog i redovnog rada. Uspeh može biti dobijanje bolje ocene nego na prošlom testu, razumevanje nečega što ranije nije uspevalo da razume, pronalaženje načina da uradi test za jedan čas, osvajanje bilo koje nagrade na takmičenju za koje se dugo i posvećeno spremalo i još puno toga što nije ocena 5 u dnevniku.
Autor: Danijela Andrejić Mićović, školski psiholog
Izvor: Zelena učionica
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Roditelji bi da biraju učiteljicu za svoje dete, a da li je to pametno?
Ovako je, otprilike, počela moja diskusija sa drugaricom čije dete naredne godine polazi u prvi razred. Ali, vreme da se potraži veza je već sad. Ne treba čekati. Ovo će...
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Nema komentara.