• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Škol­skoj de­ci pa­žnja u po­sled­njoj de­ce­ni­ji opa­la je za po­lo­vi­nu

1. 06. 2021 |

Stručnjaci kažu da okruženje u kome odrastaju i rana izloženost digitalnim medijima izazivaju promene u razvoju moždanih struktura i ponašanja

Škol­skoj de­ci pa­žnja u po­sled­njoj de­ce­ni­ji opa­la je za po­lo­vi­nu

Škol­skoj de­ci pa­žnja u po­sled­njoj de­ce­ni­ji opa­la je za po­lo­vi­nu
Foto: Freepik

Pr­vo su de­te na­u­či­li da na ma­mi­nom mo­bil­nom te­le­fo­nu pro­na­đe vi­deo-igri­cu, a on­da je pro­go­vo­ri­lo pr­ve re­či. Ume­sto pli­ša­nog me­de, za pr­vi ro­đen­dan naj­ve­ro­vat­ni­je se ob­ra­do­va­lo ne­koj „pa­met­noj igrač­ki”, a pre ne­go što je ma­li­ša po­čeo da dr­ži nož i vi­lju­šku znao je ka­ko se pre­tra­žu­je „Ju­tjub”. Mo­bil­ni te­le­fon po­stao je za­me­na za lop­tu, igru i vr­šnja­ke, ali ži­vot s ta­ble­tom i smart­fo­nom ima svo­ju ne­u­ro­fi­zi­o­lo­šku „ce­nu”, a ta ce­na je – po­re­me­ćaj pa­žnje. Na­i­me, naj­no­vi­ja is­tra­ži­va­nja sve­do­če da pa­žnja sa­vre­me­nih ma­li­ša­na iz­no­si de­set mi­nu­ta, a psi­ho­lo­zi upo­zo­ra­va­ju da je škol­skoj de­ci pa­žnja u po­sled­njoj de­ce­ni­ji opa­la za – po­lo­vi­nu, što ko­in­ci­di­ra s ma­sov­nom upo­tre­bom pa­met­nih te­le­fo­na. Ro­đe­ni u pot­pu­no kom­pju­te­ri­zo­va­nom sve­tu i ne zna­ju ka­ko je iz­gle­dao svet pre in­ter­ne­ta, zbog če­ga ih če­sto na­zi­va­ju di­gi­tal­nim uro­đe­ni­ci­ma.

Dr Oli­ver Vi­do­je­vić, deč­ji psi­hi­ja­tar sa In­sti­tu­ta za men­tal­no zdra­vlje, is­ti­če da je sma­nje­nje deč­je pa­žnje nor­mal­na po­sle­di­ca či­nje­ni­ce da su ma­li­ša­ni od ro­đe­nja bom­bar­do­va­ni go­mi­lom sti­mu­lu­sa iz vir­tu­el­nog sve­ta.

– Okru­že­nje u ko­me od­ra­sta­ju sa­vre­me­na de­ca pot­pu­no se pro­me­ni­lo. Pre ne­go što pro­pri­ča­ju, oni se su­sre­ću sa smart­fo­nom ili ta­ble­tom, a ra­na iz­lo­že­nost di­gi­tal­nim me­di­ji­ma iza­zi­va pro­me­ne u raz­vo­ju mo­žda­nih struk­tu­ra, što se po­tom is­po­lja­va u po­na­ša­nju. Mi od­ra­sli s kom­pju­te­rom smo se su­sre­li u dva­de­se­tim ili tri­de­se­tim go­di­na­ma, ka­da smo bi­li for­mi­ra­ni u ne­u­ro­lo­škom i psi­ho­lo­škom smi­slu, a de­ca su iz­lo­že­na od ro­đe­nja. Pre­ko di­gi­tal­nih igrač­ki oni do­bi­ja­ju ve­o­ma in­ten­ziv­nu sti­mu­la­ci­ju ko­ja po­či­va na uz­bu­đe­nju i stal­noj sti­mu­la­ci­ji ner­vnog si­ste­ma – ob­ja­šnja­va naš sa­go­vor­nik.

– Ta go­mi­la sti­mu­lu­sa ko­ju de­te do­bi­ja iz vir­tu­el­nog sve­ta ozbilj­no skre­će pa­žnju s knji­ge, uče­nja i de­ša­va­nja u so­ci­jal­nom sve­tu. Tre­ba­lo bi pod­se­ti­ti da se ljud­ski mo­zak raz­vi­jao tri mi­li­o­na go­di­na bez di­gi­tal­ne sti­mu­la­ci­je, a ovo je pri­rod­ni eks­pe­ri­ment či­je će­mo po­sle­di­ce tek vi­de­ti – is­ti­če ovaj psi­hi­ja­tar, ko­ji je o iza­zo­vi­ma de­tinj­stva sa­vre­me­nih ma­li­ša­na pri­čao na upra­vo za­vr­še­nom 55. fo­ru­mu In­sti­tu­ta za men­tal­no zdra­vlje po­sve­će­nom deč­joj psi­hi­ja­tri­ji.

Dr Vi­do­je­vić do­da­je da su di­gi­tal­ni apa­ra­ti ci­vi­li­za­cij­ska te­ko­vi­na i ne­mo­gu­će je ne po­nu­di­ti ih de­te­tu. S dru­ge stra­ne, ro­di­te­lji ve­o­ma ra­no do­la­ze do za­ključ­ka da se de­te naj­br­že i naj­lak­še smi­ru­je ako mu se po­nu­di mo­bil­ni te­le­fon ili ta­blet i na­u­či ka­ko da pro­na­đe vi­deo-igri­cu. Pre po­ja­ve pa­met­nih te­le­fo­na, de­cu je za­ba­vljao te­le­vi­zor, a ulo­gu „TV si­ter­ke” pre­u­ze­le su di­gi­tal­ne igrač­ke.

– Ako je de­te u pri­li­ci da bi­ra iz­me­đu igrač­ke i mo­bil­nog te­le­fo­na ili ta­ble­ta, ni­ka­da se ne­će opre­de­li­ti za teh­no­lo­šku igrač­ku. Me­đu­tim, mno­gim ro­di­te­lji­ma je jed­no­stav­ni­je da ku­pe de­te­tu ta­blet ne­go da s njim sed­nu na pod so­be i sa­ti­ma se igra­ju, od­no­sno tr­če s de­te­tom u par­ku ili ku­pe kuć­nog lju­bim­ca i svi za­jed­no še­ta­ju. Ne­ka­da su po­ro­di­ce ima­le vi­še de­ce i ona su se me­đu­sob­no igra­la, a da­nas sve ve­ći broj ma­li­ša­na od­ra­sta u jed­ni­ni – pod­se­ća dr Vi­do­je­vić.

– Da bi se dva de­te­ta su­sre­la, neo­p­hod­no je da dva pa­ra ro­di­te­lja uskla­de me­đu­sob­ne oba­ve­ze. Ra­ni­je su se de­ca igra­la u par­ku i na njih su pa­zi­li sta­ri­ja bra­ća i se­stre. Da­nas su ta sta­ri­ja bra­ća i se­stre na ča­su pli­va­nja, ja­ha­nja ili ike­ba­ne, a mla­đa de­ca se igra­ju mo­bil­nim te­le­fo­nom da bi ma­ma ima­la vre­me­na da spre­mi ve­če­ru za po­ro­di­cu ko­ja je na oku­pu tek u ka­snim ve­čer­njim ča­so­vi­ma – ob­ja­šnja­va ovaj deč­ji psi­hi­ja­tar.

Raz­log zbog ko­jeg de­ca ve­o­ma br­zo po­sta­ju za­vi­sna od vi­deo-igri­ca i mo­bil­nih te­le­fo­na re­la­tiv­no je jed­no­sta­van – ma­loj de­ci je va­žno da jed­nu ak­tiv­nost bes­ko­nač­no po­na­vlja­ju, a elek­tron­ske igrač­ke po­di­la­ze toj po­tre­bi. De­te mo­že hi­lja­du pu­ta dnev­no da igra jed­nu istu igri­cu, a sva­ki put ka­da „po­be­di” di­gi­tal­na igrač­ka trep­će, sve­tli, is­pu­šta zvu­ko­ve i klik­će, što sna­žno oku­pi­ra sva deč­ja ču­la, zbog če­ga se pa­žnja de­ce skra­ću­je. Na­vik­nu­ti na di­na­mič­nu sme­nu sti­mu­lu­sa i stal­ne „na­gra­de” ko­je do­bi­ja­ju po uspe­šno okon­ča­nim igri­ca­ma, mno­gi ma­li­ša­ni te­ško se pri­la­go­đa­va­ju na pro­me­ne ko­je u nji­hov ži­vot do­no­si ško­la i te­ško uspe­va­ju da dr­že pa­žnju to­kom ce­log škol­skog ča­sa.

– Ča­so­vi ima­ju pot­pu­nu dru­ga­či­ju di­na­mi­ku – kraće tra­ju, de­ca ne slu­ša­ju uvek ono što ih za­ni­ma, a na­gra­du do­bi­ja­ju tek ka­da za­da­tak ura­de ka­ko tre­ba ili ka­da ma­ma i ta­ta na kra­ju na­sta­ve do­đu po njih. Na­ža­lost, pa­žnja ni­je je­di­na žr­tva pre­te­ra­nog dru­že­nja s vi­deo-igri­ca­ma i mo­bil­nim te­le­fo­nom. Ge­ne­ral­no po­sma­tra­no, do­šlo je do po­gor­ša­nja i  ru­ko­pi­sa i je­zi­ka jer de­ca sve ma­nje pi­šu, a sve vi­še pip­ka­ju te­le­fon i pi­šu u skra­će­ni­ca­ma zbog ušte­de pro­sto­ra i bro­ja slov­nih zna­ko­va – za­klju­ču­je deč­ji psi­hi­ja­tar Oli­ver Vi­do­je­vić.

Autor: Katarina Đorđević

Izvor: Politika

Podeli tekst:
Tagovi :deca i ekrani, deca i mobilni telefoni, dr oliver vidojević, koncentracija, pažnja, poremećaj pažnje kod dece, psiholozi

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Kako mobilni telefoni štete odnosu roditelja i dece?

Dr Vlajko Panović: Roditelji se plaše da deci nešto brane, tako dobijamo ’kopi pejst‘ generaciju

Rajović: Roditelji jedne škole pisali su peticiju da deca ne trče kros u šumi – da se ne povrede. Pre 20 godina to je bilo nezamislivo

Ne plašite se da postavite granice. Detetu trebaju granice kako bi odraslo srećno i zdravo!

Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA

Učimo decu od malena šta su emocije, da ih identifikuju, da ih regulišu i kako da ih upotrebe

Učimo decu od malena šta su emocije, da ih identifikuju, da ih regulišu i kako da ih upotrebe

U podkastu "Dva i po psihijatra", psihološkinja Ana Radanović govorila je o važnosti učenja dece od najranijih dana emocionalnoj regulaciji: "Emocionalna regulacija je jedan od osnovnih korelata teškoća mentalnog zdravlja...

Povezanost žvakanja hrane i razvoja govora

Povezanost žvakanja hrane i razvoja govora

Uzimajući u obzir sve brži ritam života, ali i razvijenost prehrambene industrije, koja nam sve više nudi prerađenu, mekanu hranu, koju ne treba previše žvakati, ne čudi nas činjenica da...

Kada dobrota roditelja prelazi u glupost? Kada ne dobijate zahvalnost i mirite se sa tim

Kada dobrota roditelja prelazi u glupost? Kada ne dobijate zahvalnost i mirite se sa tim

Idealna slika zapravo izgleda ovako: roditelj pruža iz ljubavi, a dete prima sa zahvalnošću. Tada su svi srećni, to je slika harmonije koja ispunjava srca svih uključenih, ima tendenciju da...

Ako je vaše dete je barometar vaše sreće, očekuju vas problemi

Ako je vaše dete je barometar vaše sreće, očekuju vas problemi

Moguće su situacije kada odrasli sin ili kćerka, iako već uveliko imaju svoje porodice, ne mogu da donesu neku veću (ili čak manju) odluku u dogovoru sa partnerom, nego moraju...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2022. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪