Šta možemo naučiti o gajenju dece od plemenskih društava?

Mnogo više o ljudskom ponašanju u vezi sa podizanjem dece možemo saznati posmatrajući ljude iz raznolikih kultura koje su nekada imenovane kao "primitivne"

O tome kako se podižu deca informacija danas ima na sve strane.  Međutim, uvek se radi o tome kako mi to radimo, mi koji živimo u modernim, razvijenim društvima, pretežno na Zapadu. Da li je, ipak, to relevantno za stvarno poznavanje reproduktivnog ponašanja ljudske vrste?

Savremeni roditelji na Zapadu samo su delić čovečanstva koji živi danas, a kada još uzmete u obzir i sve hiljade generacija ljudi koje su živele i umrle pre industrijske revolucije, naši današnji roditeljski običaji deluju još manje merodavnim. Oni su pod ogromnim uticajem savremene kulture koja je donela kontracepciju, lečenje veneričnih bolesti, vakcinaciju, obavezno školovanje i zabranu fizičkog kažnjavanja dece.

- Advertisement -

Mnogo više o ljudskom ponašanju u vezi sa podizanjem dece možemo saznati posmatrajući ljude iz raznolikih kultura koje su nekada imenovane kao „primitivne“ „nerazvijene“ ili „necivilizovane“. Plemenske zajednice ili lovci sakupljači još uvek žive u uslovima koji zahtevaju najbolje strategije preživljavanja u uslovima oskudice i opasnosti , za razliku od modernog čoveka koji živi u obilju i odgaja malo dece. Od tih malih društvama možemo saznati kako su ljudi kroz najveći deo svog postojanja kao vrste zaista podizali decu.

Dolazak deteta na svet: 10 neobičnih običaja s različitih strana sveta

Takvih društava je danas malo jer i u najizolovanija plemena polako prodiru mobilni telefini. Ali, srećom, postoji velika antropološka građa o ovakvim ljudskim zajednicama i njihovoj kulturi i običajima.

Zapravo, i u Evropi je ogromna većina ljudi (osim u velikim gradovima), sve do industrijske revolucije živela isto kao i hiljadama godina unazad, pa postoji puno opisa i svedočanstava koji su dragoceni za naše shvatanje roditeljstva.

Ono što smo naučili iz svih tih izvora je da je ljudsko reproduktivno ponašanje isuviše različito da bi se moglo podvesti pod neki obrazac. Razlike su toliko velike da su naučnici pronašli samo nekoliko univerzalnih, svima zajedničkih praksi:

Verovanja i običaji su glavni „priručnik za roditelje“

Pošto svaka zajednica ima svoj sistem verovanja, svi roditelji decu u njoj  podižu isto jer poštuju taj sistem.

- Advertisement -

Međutim, društa se među sobom veoma razlikuju u verovanjima. U mnogim kulturama žene su u seksualnoj vezi samo sa jednim muškarcem kako bi njegovo očinstvo bilo nesumnjivo. U nekim južnoameričkim plemenima se, s druge strane, veruje da dete nastaje od združenog semena svih muškaraca sa kojima je imala odnos. Zato se ona podstiče na promiskuitet da bi njena deca bila snažnija, jer će pokupiti najbolje osobine više muškaraca. Svi njeni seksualni parneri uključeni su u podizanje deteta zajedno sa svojim porodicama.

Janomame: Detinjstvo “okrutnog” naroda

Takođe, homoseksualne veze u mnogim kulturama ne odobravaju, ali se u nekim društvima čak smatraju neophodnim.

Čak je i dojenje u nekim društvima smatrano pogrešnim. U srednjovekovnoj Evropi, tačnije u Gornjoj Bavarskoj, sve do 20. veka majke koje su dojile decu ismevane su i proganjane. Bebe su od rođenja hranjene mešavinom brašna, vode i kravljeg mleka.

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img