• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija
Leto na Javoru

“Šta ‘oćeš, retardu?” deci je normalno

25. 04. 2020 |

Novi problem  nije u onome koji izgovara, koliko u činjenici da počašćeni ne reaguje. To je današnji sleng. To je “dobar dan”. To je standard.

“Šta ‘oćeš, retardu?” deci je normalno

Piše: Snežana Golić, pedagog

Postoji jedna značajna razlika izmedju današnjih klinaca i nas..

“Šta ‘oćeš, retardu?” deci je normalno.

Nema puno novih pojava u odrastanju zbog kojih sam zabrinutija nego što bih bila’ 85,  ali nesvest o uvredama može prerasti u ozbiljan problem.

I ranije su se drugari medjusobno “častili”, ali uz dozu humora, a ta kombinacija je značila – ” mi smo bliski prijatelji”.

Danas je situacija drugačija, ne moraju biti bliski, ne moraju se našaliti, niti nasmešiti da bi rekli nekome “debilu”.

Znamo da ne možamo da menjamo druge, zaostalih u razvoju, koji do kraja života sa uvreda ne predju na  argumenate je uvek bilo i biće.

Bio je to znak za nas – ovde nemaš šta da tražiš.

Novi problem  nije u onome koji izgovara, koliko u činjenici da počašćeni ne reaguje. To je današnji sleng. To je “dobar dan”. To je standard.

Celog života sam jako osetljiva na ton kojim mi se obraća bilo ko. Direktor meni, ili ja njemu, svi znaju da sa mnom uz povišeni ton ide i problem. To me sačuvalo bezbroj puta. Nikada nisam osetila potrebu da se “prilagodim”, već je zemljotres, pa ako je trusno područje i razlaz, bila najbolja opcija za mene. Nisam pogrešila.

Kako će deca sada razlikovati medjusobno (ne)poštovanje?

Iako duboko verujem u potencijale današnje dece i verujem da će me demantovati i naći 101 način to da srede kada zagrebu zrelost, ipak mi ne prija kada vidim njihove prepiske i čujem razgovore . Instinkti mi govore da treba da reagujem, ali ne znam kako da ne izazovem kontraefekat.

Da li je problem? Šta mislite kako će se to razvijati?

I nisu ih to učili roditelji, već je kriva vršnjačka edukacija i prenošenje na taj način naučenog dalje – nakon redovnog praćenja internet heroja.

Izvor: Razvojni centar Faktor

Podeli tekst:
Tagovi :pogrdne reči, ružne reči, Snežana Golić, uvredljivi izrazi, verbalno nasilje, vređanje

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Pedagog Snežana Golić: Kakvog biste dečaka naručili?

U odnosu sa decom, najvažnija je predvidivost

Pedagog Snežana Golić: Bilo da ste roditelj ili nastavnik, ove stvari MORATE reći detetu

Biraj koga hoćeš, ali da ti kažem šta je verbalno nasilje…

Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA

Harvardsko istraživanje otkriva šta roditelji mentalno jake i otporne dece rade drugačije

Harvardsko istraživanje otkriva šta roditelji mentalno jake i otporne dece rade drugačije

Naučnici sa Odseka za pedagogiju Univerziteta Harvard sproveli su 2020. godine nacionalno istraživanje o roditeljstvu. Ono što je studija pokazala je da jedan određeni stil roditeljstva oštećuje samopouzdanje i samopoštovanje...

Dečiji psiholog savetuje kako da pomognete anksioznom detetu

Dečiji psiholog savetuje kako da pomognete anksioznom detetu

Dr Robert D. Fridberg je klinički psiholog i profesor univerziteta Palo Alto, kao i direktor Pedijatrijskog centra za bihejvijoralnu zdravstvenu pomoć. Ovo su njegovi saveti roditeljima čija deca pate od...

Stilovi emotivne vezanosti obično ostaju konstanta naših života

Stilovi emotivne vezanosti obično ostaju konstanta naših života

Teorija emotivne vezanosti opisuje ishode različitih obrazaca afektivne regulacije između roditelja i deteta. Za svakoga od nas određeni izvestan ishod ili ,,model stila emotivne vezanosti" obično ostaje konstanta celog života....

Stid kod deteta nastaje zbog izneverenog očekivanja da će od roditelja dobiti potrebnu povezanost

Stid kod deteta nastaje zbog izneverenog očekivanja da će od roditelja dobiti potrebnu povezanost

Priča o prototipskom stidu počinje u određeno doba detetovog razvoja, koji teorija objektnih odnosa opisuje kao „vežbanje", doba kada je detetovo grandiozno uzbuđenje zbog otkrića i veština na vrhuncu, te...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
Akademija snage

GastroPahLeeLooLaBanneromad

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

Detinjarije © 2010. - 2022. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪