Šta su to zabranjena osećanja i zašto ne treba da ih potiskujemo

Kada mu roditelji neprestano zabranjuju da oseća ili mu zabranjuju da oseća neko određeno osećanje, oni deformišu detetovu prirodnu emocionalnost

Čuli ste za sindrom kapi u prepunoj čaši vode? Samo jedna mala kap, odnosno neka naizgled nebitna situacija, reakcija ili reč može da izazove pravu buru u nama, eksploziju emocija jer smo već siti svega, baš kao i puna čaša.

Ovaj fenomen i nauku koja stoji iza toga opisao je Zoran Milivojević u knjizi “Emocije”.

- Advertisement -

Dr Zoran Milivojević: Suočavanje sa frustracijom

Milivojević polazi od toga da postoji hronična deficitarnost u doživljavanju i/ili izražavanju osećanja, a da koreni ovakvog obrasca vode sve do detinjstva. Detetovo izražavanje emocija bilo je kažnjavano, osujećivano, ignorisano, jednom rečju zabranjeno od strane roditelja. Na taj način,osoba se uvek plaši da će drugi ljudi, na njena osećanja reagovati na isti način na koji su nekada reagovali članovi porodice ili drugi značajni ljudi iz njene prošlosti. Zbog toga deficitarna osećanja naziva i zabranjene emocije.

Najtužnije od svega je što se ovakvim roditeljskim zabranama krše osnovna ljudska prava na svoja osećanja. “Kada mu roditelji neprestano zabranjuju da oseća ili mu zabranjuju da oseća neko određeno osećanje, oni deformišu detetovu prirodnu emocionalnost,” piše Milivojević, i nastavlja da su ovakve generalizovane zabrane na osećajnost obrazložene zabludama da osećanja nisu važna, da ona čoveka čine iracionalnim i slabim, da dovode do patnje u životu, itd.
“Roditeljski ideal je da dete postane “jaka ličnost” a to znači da se oslobodi svoje osećajnosti kao izvora i dokaza slabosti. Kada ideal svojih roditelja usvoji za svoj, dete u kasnijem životu teži da dostigne “snagu “ i/ili “hladnu racionalnost”, koje su za njega vrhunske vrednosti,” piše Milivojević.
Dečacima se zabranjuje da osećaju strah i tugu a devojčicama ljutnju. Ukoliko pokažu neka od ovih osećanja onda se ta deca etiketiraju – plačljivko, kukavica, divljakuša, histerik, bezobraznik…

Kako da vaspitate izdržljivo dete?

Kakve su posledice toga? Pre svega, potiskivanje zabranjenih emocija je začarani krug – kada se desi “eksplozija” emocija, ciklus supresije odnosno potiskivanja osećanja se ponavlja sve do sledećeg afektivnog izliva.
Kako piše Milivojević, Erik Bern je opisao proces akumulacije “emocionalnih povreda” tokom života, koje, kad se dovoljno nakupe, opravdavaju izražavanje potisnutih emocija na nekontrolisan i destruktivan način. Kada se nakupi dovoljno besa tada je opravdano nekoga prebiti, raniti ili čak ubiti; dovoljno krivice, očaja i depresije vodi u samoubistvo; a dovoljno straha u ludilo.”

Za početak, dovoljno bi bilo da prepoznate kod sebe ili drugih da li ih ima i koja su to “zabranjena” osećanja. O tehnikama “izlečenja” i terapijama nekom drugom prilikom.
Izvor: BIZLife

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

2 Komentara

  1. Citam i ne verujem! Zar je to misljenje prof Milivojevica? Pa njegovo ucenje je i glavni argument ovakvim roditeljima koji sputavaju decije emocije.!! Masa profesorovih sledbenika smatra da treba i udariti dete kada ima ovakve emocije! Sada budi pšametan!!!

  2. Milivojevic je izdao nekoliko knjiga u kojim a pise o tome, a cini mi se da i u popularnim clancima pravi jasnu razliku izmedju ucenja dece da emocije iskazuju na primeren nacin i potpunog gusenja emocija. Na dosta mesta sam procitala da pise o pogresnim (starim i tradicionalnim) metodama koje prave preterano poslusnu decu (uskracivanjem ljubaci) i modernim (koje uskracuju disciplinu i socijalizaciju), pa zato daje recept za vaspitanje: LJUBAV + DISCIPLINA. O zabranjenim emocijama (i drugim stetnim zabranama,) imate lepo u tekstu koji je napisao za trening transakcionih analiticara, Zivotni Skript
    https://www.scribd.com/doc/56023705/Osnovi

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img