• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Šta su to zabranjena osećanja i zašto ne treba da ih potiskujemo

14. 03. 2016 |

Kada mu roditelji neprestano zabranjuju da oseća ili mu zabranjuju da oseća neko određeno osećanje, oni deformišu detetovu prirodnu emocionalnost

Šta su to zabranjena osećanja i zašto ne treba da ih potiskujemo

Čuli ste za sindrom kapi u prepunoj čaši vode? Samo jedna mala kap, odnosno neka naizgled nebitna situacija, reakcija ili reč može da izazove pravu buru u nama, eksploziju emocija jer smo već siti svega, baš kao i puna čaša.

Ovaj fenomen i nauku koja stoji iza toga opisao je Zoran Milivojević u knjizi “Emocije”.

Dr Zoran Milivojević: Suočavanje sa frustracijom

Milivojević polazi od toga da postoji hronična deficitarnost u doživljavanju i/ili izražavanju osećanja, a da koreni ovakvog obrasca vode sve do detinjstva. Detetovo izražavanje emocija bilo je kažnjavano, osujećivano, ignorisano, jednom rečju zabranjeno od strane roditelja. Na taj način,osoba se uvek plaši da će drugi ljudi, na njena osećanja reagovati na isti način na koji su nekada reagovali članovi porodice ili drugi značajni ljudi iz njene prošlosti. Zbog toga deficitarna osećanja naziva i zabranjene emocije.

Najtužnije od svega je što se ovakvim roditeljskim zabranama krše osnovna ljudska prava na svoja osećanja. “Kada mu roditelji neprestano zabranjuju da oseća ili mu zabranjuju da oseća neko određeno osećanje, oni deformišu detetovu prirodnu emocionalnost,” piše Milivojević, i nastavlja da su ovakve generalizovane zabrane na osećajnost obrazložene zabludama da osećanja nisu važna, da ona čoveka čine iracionalnim i slabim, da dovode do patnje u životu, itd.

1 2  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :dr Zoran Milivojević, emocije, osećanja, potiskivanje, psihologija deteta, roditeljstvo, skrivanje osećanja

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Stvari zbog kojih najčešće osuđujemo druge roditelje (sve dok i sami ne postanemo roditelji)

Dugoročna korist razvijanja emocionalne inteligencije u školi

Vratite detinjstvo deci: ako želimo da naše potomstvo ima srećne, uspešne i moralne živote, treba da ih pustimo da se više, a ne manje igraju

Autonomija – osećaj da smo dovoljno bezbedni da smelo iskoračimo u svet

Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA

Zašto je otuđivanje deteta psihološko nasilje

Zašto je otuđivanje deteta psihološko nasilje

Zamislite sebe kao odraslu osobu, koja je bez svoje želje odvojena od nekoga koga voli. Oduzeta vam je...

Kad kažete “Vrati mu!”, da li stvarno to želite za svoje dete?   

Kad kažete “Vrati mu!”, da li stvarno to želite za svoje dete?  

Piše: Irena Pilipović “Ko je “prvi počeo” je kod dece izrazito subjektivan doživljaj. Ja još nisam upoznao dete koje je prvo počelo.” Nenad Arsić Povela se, na jednom portalu za...

Pandemijske lekcije: Zbog više vremena sa porodicom, deca su bolje nego pre korone!

Pandemijske lekcije: Zbog više vremena sa porodicom, deca su bolje nego pre korone!

Anketiranje dece pokazalo je da su se tokom meseci provedinih u karantinu zbog pandemije osećala manje anksiozno nego ranije. Kada su ih pitali da navedu nešto što im se svidelo u...

10 preporuka kako da vodite razgovor sa detetom o seksualnom nasilju

10 preporuka kako da vodite razgovor sa detetom o seksualnom nasilju

Razgovor sa detetom o seksualnom nasilju treba da bude osmišljen kroz igru, bez zastrašivanja i pretnji. Treba da prati dete i da zadovolji njegovu potrebu za sigurnošću. Roditelji imaju puno...

2 komentara

  1. dan ·15. 03. 2016 · Reply ·Citiraj

    Citam i ne verujem! Zar je to misljenje prof Milivojevica? Pa njegovo ucenje je i glavni argument ovakvim roditeljima koji sputavaju decije emocije.!! Masa profesorovih sledbenika smatra da treba i udariti dete kada ima ovakve emocije! Sada budi pšametan!!!

  2. Marijana ·10. 12. 2016 · Reply ·Citiraj

    Milivojevic je izdao nekoliko knjiga u kojim a pise o tome, a cini mi se da i u popularnim clancima pravi jasnu razliku izmedju ucenja dece da emocije iskazuju na primeren nacin i potpunog gusenja emocija. Na dosta mesta sam procitala da pise o pogresnim (starim i tradicionalnim) metodama koje prave preterano poslusnu decu (uskracivanjem ljubaci) i modernim (koje uskracuju disciplinu i socijalizaciju), pa zato daje recept za vaspitanje: LJUBAV + DISCIPLINA. O zabranjenim emocijama (i drugim stetnim zabranama,) imate lepo u tekstu koji je napisao za trening transakcionih analiticara, Zivotni Skript
    https://www.scribd.com/doc/56023705/Osnovi

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
kreativni centar

rknbgd

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪