Što manje igračaka deca imaju, to se više igraju

Kažu da što manje igračaka dete ima, ono se više igra. Izgleda da su upravu. Hajde da vidimo zašto je to tako.

Faze otkrivanja igračaka: istraživanje i igra

Keti Silva, profesor psihologije obrazovaja na univerzitetu Oksford, zaključila je, nakon proučavanja preko 3.000 dece između 3 i 5 godina, da „Kada deca imaju veliki broj igračaka, dolazi do odvlačenja pažnje, a kada su deca ometena, ona ne uče, niti se igraju kako treba“. Njeno istraživanje pokazuje da deca koja se igraju manje igračaka i čiji roditelji provode više vremena čitajući, pevajući ili igrajući se sa njima nadmašuju decu imućnijih roditelja.

- Advertisement -

Doktor Džon Ričer, pedijatrijski psiholog u bolnici Džon Redklif u Oksfordu, objašnjava da kada deca dobiju novu igračku, ona prolaze kroz dve faze: istraživanje i igru.

Tokom faze istraživanja dete se pita: „Šta radi ova igračka?“

Tokom faze igranja dete se pita: „Šta mogu da uradim sa ovom igračkom?“

Baš tokom faze igranja razvijaju se kreativnost, mašta, inicijativa i prilagodljivost. Kada su suočena sa prevelikim brojem igračaka, deca provode više vremena istražujući, a manje vremena igrajući se.

Ironično, čini se da, obezbeđujući deci manje igračaka, zapravo im obezbeđujemo više vremena za igru.

Potencijalni uticaj prevelikog broja igračaka

- Advertisement -

Claire Lerner, psihoterapeut i direktor Roditeljskih resursa od nula do tri godine specijalizovala se za rani razvoj dece. Claire je pokrenula studiju koja se bavi potencijalnim uticajima preterane količine igračaka i zaključila je da „Deca postaju preopterećena i previše stimulisana i ne mogu se koncentrisati na jednu stvar dovoljno dugo da nešto nauče. Ne igraju se maštovito“.

Klinički psiholog Kristofer Vilard podseća nas da ponavljanje ima svrhu –  čitanje istih knjiga, pevanje istih pesama, igranje istih igara… Ponavljanje učvršćuje učenje i pospešuje kognitivni razvoj. Nakon svega, igra jeste posao detinjstva.

Sa druge strane, manje igračaka pomaže deci da koriste i razvijaju svoju maštu, produžuju opseg pažnje i više vrednuju igračke koje imaju. Manji broj igračaka rezultira manjim neredom u kući, što nam daje više vremena da se igramo sa decom.

Koja vrsta igračaka obezbeđuje više igre

Ako naše dete ima manje igračaka, želimo da budemo sigurni da će te igračke omogućiti što kvalitetniju igru. Kada procenjujete igračku, zapamtite da je igra u detetu, a ne u igrački. Ako igračka svetli ili pravi zvukove i sve što dete treba da uradi jeste da pritisne dugme, ta igračka ima malu vrednost igranja. Ova vrsta igračaka obezbeđuje nalet dopamina i ushićenje deteta, ali to kratko traje. Sa druge strane, igračke kao što su drveni blokovi, magnetne pločice ili svilene marame ne diktiraju igru deteta – one imaju veću vrednost igranja jer dete koristi svoju maštu.

Još jedan način biranja igračaka jeste određivanje da li su igračke otvorenog ili zatvorenog tipa. Igračke zatvorenog tipa generalno imaju jednu svrhu, dok igračke otvorenog tipa mogu biti korišćene na različite načine. Na primer, raznobojne kocke mogu biti korišćene za izgradnju dvorca, mosta ili za brojanje, slaganje i balansiranje. Igračke otvorenog tipa raspaljuju maštu deteta. Neke igračke zatvorenog tipa takođe mogu biti odlične. Primer za to su slagalice i igračke za sortiranje oblika. Odnos igračaka otvorenog i zatvorenog tipa bi trebalo da bude 75% prema 25%.

- Advertisement -

Pokušajmo da pojednostavimo zajedno

Velika ironija je to što je modernim roditeljima izgleda teže da imaju manje igračaka u našim kućama nego više. Na manje igračaka, rasterećivanje rasporeda, smanjivanje vremena pred ekranima i generalno uprošćavanje njihovog života ne gleda se blagonaklono u „više je bolje“ društvu. Teško je plivati protiv matice, ali vredno je truda.

U našem domu, naša porodica je i dalje na ovom putovanju. Kako naš sin odrasta, novi izazovi se pojavljuju i ja konstantno napredujem, objašnjavam mu zašto ne može imati sve što vidi. Ipak, što više osnažujemo porodične vrednosti, to lakše postaje.

Kada kažemo ne novim igračkama, mi zapravo govorimo da novim bitnim životnim lekcijama. Dajemo našoj deci priliku da budu sposobni da nauče da zaista vrednuju ono što imaju. A mi ih učimo da ne moraju imati materijalne stvari koje bi im donele privremenu sreću ili sigurnost.

Prevela: A. P.
Izvor: Raisegood / Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Šta deca pamte nakon dana provedenog sa porodicom

Deca neće pamtiti da li je sto bio savršeno postavljen, da li je roštilj bio uspešan ili da li je plan dana ispoštovan.

Kako odgajiti odraslog: Veštine kojima svaki mladi čovek treba da ovlada

Džuli Litkot Heims, autorka bestselera Njujork tajmsa "Kako odgajiti odraslog", dugogodišnja dekanka Stanforda, odgovara na pitanje koje veštine svaki osamnaestogodišnjak treba da ima

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img