• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

Kamicak
⌕
  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija


Stres menja mozak kod dečaka i devojčica potpuno različito

16. 11. 2016 |

Tim istraživača sa Stanfordove škole medicine objasnio je da kod devojčica koje razviju PTSP jedan deo insule – deo mozga koji procesuira osećanja i bol – može da ostari mnogo brže nego inače

Stres menja mozak kod dečaka i devojčica potpuno različito

Veoma stresni događaji menjaju mozak dečaka i devojčica na potpuno različite načine, tvrdi nova studija Univerziteta Stanford.

Istraživanje objavljeno u magazinu Depression and Anxiety pokazalo je da je deo mozga koji se povezuje s emocijama i empatijom, nazvan insula, posebno mali kod devočica koje su pretrpele traumu. Ali, kod dečaka koji su doživeli težak stres, insula je bila veća nego uobičajeno. To bi moglo da objasni zbog čega su devojčice više nego dečaci sklonije da razviju postraumatski stresni poremećaj (PTSP). Njihova otkrića pokazuju da dečaci i devojčice mogu da dožive potpuno različite simptome posebno nakon tužnih ili zastrašujućih događaja, što bi trebalo da vodi do različitog pristupa lečenju.

Tim istraživača sa Stanfordove škole medicine objasnio je da kod devojčica koje razviju PTSP jedan deo insule – deo mozga koji procesuira osećanja i bol – može da ostari mnogo brže nego inače.

Insula je raznovrsan i kompleksan deo, lociran duboko u mozgu i sa mnogo konekcija. Kao i procesuiranje emocija, on igra važnu ulogu u prepoznavanju signala iz drugih delova tela. Istraživači su skenirali mozak 59 dece starosti od devet do sedamnaest godina, podelivši ih u grupe: u jednoj devojčice od 14 i dečaci od 16 godina, sa najmanje jednom epizodom ozbiljnog stresa ili traume, dok je u drugoj grupi bilo 15 devojčica i 14 dečaka koji nisu imali takva iskustva.

U grupi dečaka i devojčica sa traumatičnim iskustvima, otkriveno je da je jedan deo insule promenio i veličinu i oblik u poređenju sa grupom koja nije imala traumu. To pokazuje da je insula promenjena zbog izloženosti akutnom ili dugoročnom stresu i igra ključnu ulogu u razvoju postraumatskog poremećaja.

Vodeći autor studije dr Megan Klabunde kaže da je važno uzeti u obzir različitost fizičke i emocionalne reakcije na stresne događaje.

“Važno je da ljudi koji rade sa mladima koji su doživeli traumu uzmu u obzir polne razlike. Naša otkrića sugerišu da je moguće da dečaci i devojčice pokazuju različite simptome traume i da bi to trebalo da promeni pristupi lečenju.”

Ona je dodala da postoje i neke studije koje sugerišu da izloženost visokim nivoima stresa može da vodi do ranog puberteta kod devojčica. Dr Kabunde kaže da njen tim sada proučava ostale regije mozga povezane sa insulom kako bi se utvrdilo da li postoji još sličnih promena.

Izvor: Nedeljnik

Tagovi :emocije, insula, mozak, mozak dečaka, mozak devojčica, PTSP, stres, trauma
  • tweet

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Mamino drugo ime je – žurba

Kafica subotnjeg jutra

Trudnoća dugoročno menja mozak žene

Holanđanke – najopuštenije mame

Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE

U Srbiji svako treće dete gojazno, blizu 80% dece ne unosi dovoljno povrća

U Srbiji svako treće dete gojazno, blizu 80% dece ne unosi dovoljno povrća

Zdrave navike stvaraju se od malih nogu, ali stvaraju se i nezdrave. Ako ste roditelj, možda ćete u nekom uglu svoje svesti tiho priznati da ste doprineli tome da se...

Bakterije u nosu: Da li ih i kako lečiti?

Bakterije u nosu: Da li ih i kako lečiti?

Da li žuto-zeleni sekret iz nosa zahteva antibiotsku terapiju? Bistar sekret – nije potrebna terapija! To je ispravan stav. Žućkast – potreban je antibiotik. To je ZABLUDA! Kada dete nema...

Evo zašto nikako ne biste smeli da pustite decu da spavaju sa upaljenim svetlom

Evo zašto nikako ne biste smeli da pustite decu da spavaju sa upaljenim svetlom

Nova naučna studija pokazuje da deca koja noću spavaju pored jakog svetla imaju smanjenu proizvodnju melatonina koji je jako bitan za organizam koji se razvija. Smanjena proizvodnja melatonina izaziva poremećaje u bioritmu organizma. U...

Epidemija malih boginja jenjava, sve više vakcinisane dece

Epidemija malih boginja jenjava, sve više vakcinisane dece

Epidemija malih boginja u Srbiji jenjava, a kako će dalje biti zavisi od obuhvata dece predškolskog uzrasta vakcinacijom, kaže epidemiolog prof. Zoran Radovanović. „Jedini način da se bolest spreči je...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

Detinjarije
  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail

Najčitanije

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2018. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt
⇪