• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

⌕
  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Studiranje samo za dobrostojeće

4. 06. 2018 |

Minimalne šanse da završe fakultet imaju deca roditelja sa završenim zanatima i osnovnom školom

Studiranje samo za dobrostojeće

Autor: Dragana Jokić-Stamenković

Visoko obrazovanje u Srbiji usko je povezano sa finansijskim mogućnostima akademaca i njihovih porodica: većina je tokom studija zavisna od materijalne pomoći roditelja, a svega četiri odsto njih dobija kredite ili stipendije, koji su uglavnom vezani za uspeh tokom školovanja, a ne za materijalni položaj akademca. Uz to, fakultetski programi nisu prilagođeni studentima koji rade, ali ni zaposlenim roditeljima koji bi želeli da dobiju diplomu fakulteta. Po broju akademaca koji dolaze iz ove dve grupe u samom smo začelju u odnosu na evropske zemlje.

Ovo su pokazali nedavno predstavljeni rezultati istraživanja „Eurostudent” za 2017. godinu, koje obuhvata 28 zemalja Evropske unije. U razgovoru za naš list to potvrđuje i Milan Savić, predsednik Studentske konferencije univerziteta Srbije (SKONUS), koja je najviše predstavničko telo akademaca sa svih univerziteta u zemlji.

– Studiranje nije jednako dostupno svima, zato što nemaju svi građani jednake materijalne mogućnosti. Veliki deo krivice snose fakulteti koji iz godine u godinu traže povećanje školarina. Država mora da posveti više pažnje rešavanju ovih problema, a nadamo se da će to učiniti donošenjem Zakona o finansiranju visokog obrazovanja, koji će rasteretiti budžet studenata i roditelja. I nedovoljan uspeh programa celoživotnog učenja povezan je sa finansijama. Usled nezavidne ekonomske situacije zanemarljiv je broj građana koji se kasnije u toku života, kada zarade nešto novca, odluče da studiraju – kaže predsednik SKONUS-a.

Istraživanje „Eurostudent” pokazalo je da prosečni mesečni troškovi akademca u Srbiji iznose oko 34.000 dinara, a kako je na predstavljanju rezultata istakao prof. Dragan Stanojević, sociolog sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, takav pritisak na kućni budžet, uz poprilično odricanja, mogu da izdrže samo srednji društveni slojevi u zemlji.

– Istraživanje pokazuje da danas minimalne šanse da završe fakultet imaju deca roditelja sa završenim zanatima i osnovnom školom, za razliku od akademaca koji dolaze iz porodica u kojima su roditelji završili četvorogodišnje srednje i visoke škole. Da je potpuno finansijski i stambeno zavisno od roditelja kaže 96 odsto studenata i po tome smo u evropskom vrhu, dok smo na začelju kad je reč o radu akademaca u toku studiranja. Polovina studenata živi kod roditelja, 40 odsto iznajmljuje stanove, a 11 odsto živi u studentskim domovima. U Srbiji ukupno 24 odsto studenata uspeva i da radi i da studira, a u nekim zemljama to je i više od 60 odsto – ističe Stanojević.

Njegov kolega Mirko Savić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, ističe da su srpski studenti najmlađi u Evropi, ali ne zbog toga što u roku završavaju fakultete, nego što gotovo i nemamo starije studente, niti roditelje koji studiraju. Primera radi, u Srbiji studira samo 3,2 odsto roditelja, u Austriji od sedam do 10 odsto, dok u Evropi prednjači Island, gde studira čak 33,4 procenta mama i tata.

– Za studente koji rade ili one koji su roditelji obrazovni sistem treba da ponudi drugačiji kalendar studiranja, jer oni ne mogu u toku godine da osvoje isti broj bodova kao akademci bez dodatnih obaveza. Treba ih manje opteretiti, dozvoliti da slušaju pet, umesto osam predmeta godišnje, da duže studiraju i organizovati im predavanja uveče, vikendom, ili onlajn – naglašava Mirko Savić i dodaje da su i studenti sa hendikepom, kojih je sedam odsto, u izrazito nepovoljnom položaju.

Izvor: Politika

Podeli tekst:
Tagovi :cena studiranja, fakultet, siromaštvo, studenti, studije, studiranje

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Dirljiva priča o jednoj Milici iz novosadskog porodilišta

Budućnost medicine je u hrani

Savet Evrope: Hitno ukinuti prijemne za fakultete u Srbiji

Ne upisujte decu na Harvard

Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE

Odlučeno: Produžen raspust svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji zbog gripa

Odlučeno: Produžen raspust svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji zbog gripa

Preporuka Ministarstva zdravlja da se zbog virusa gripa raspust produži za nedelju dana usvojena je danas na sednici Vlade, te će sve osnovne i srednje škole u Srbiji početi sa...

Produženje raspusta? Ministarstvo zdravlja preporučuje da se đaci još ne vraćaju u škole zbog gripa

Produženje raspusta? Ministarstvo zdravlja preporučuje da se đaci još ne vraćaju u škole zbog gripa

Ministarstvo zdravlja zbog epidemije gripa dalo je preporuku za produženje raspusta, saznaje "Blic". Đački raspust prema prvobitnom planu trebalo bi da traje do 18. februara, a da li će početak...

Olakšan upis u školu budućih prvaka

Olakšan upis u školu budućih prvaka

Autor: Dragana Jokić-Stamenković Upis prvaka koji bi u školske klupe trebalo da sednu od 1. septembra biće znatno olakšan, jer će škole same početi da pribavljaju njihove izvode iz matičnih knjiga...

Besplatni udžbenici: Odluka do 1. marta

Besplatni udžbenici: Odluka do 1. marta

Od te odluke zavisi i za koje će predmete đaci dobiti besplatne udžbenike. Tada će biti poznat i rok u kojem roditelji dece koja ispunjavaju uslove mogu da se prijave...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

Detinjarije
  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail

Najčitanije

  • 22 kreativne ideje za prolećne aktivnosti s decom 22 kreativne ideje za prolećne aktivnosti s decom
  • "Majstori za ljubav" imaju jednu naviku koja je presudna za srećan brak “Majstori za ljubav” imaju jednu naviku koja je presudna za srećan brak
  • 36 stvari koje sam naučila kroz 36 godina braka 36 stvari koje sam naučila kroz 36 godina braka
  • "Uradi sam" jednostavni i jeftini kostimi za maskenbal - 20 najslađih ideja! “Uradi sam” jednostavni i jeftini kostimi za maskenbal – 20 najslađih ideja!
  • Psiholog: Nema razloga da dete u nižim razredima osnovne škole ima mobilni Psiholog: Nema razloga da dete u nižim razredima osnovne škole ima mobilni
  • Neuropsiholog Alan Šor: Dečacima potrebno više nežnosti i saosećanja nego devojčicama Neuropsiholog Alan Šor: Dečacima potrebno više nežnosti i saosećanja nego devojčicama

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2018. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt
⇪