Svega tri do pet odsto mama ne može da doji, ali je samo 19 odsto beba u Srbiji na majčinom mleku

Podaci Unicefa pokazuju da je u Srbiji svega 13 odsto isključivo dojene dece do šestog meseca, kada se preporučuje uvođenje nemlečne ishrane.

U toku je Svetska nedelja promocije dojenja, a statistika pokazuje da je globalni trend dojenja u konstantnom padu, i da se sve manje beba hrani isključivo majčinim mlekom. Podaci bi možda bili drugačiji kada bi roditelji znali koje su sve prednosti dojenja, kako za dete, tako i za majku. Treba pružiti podršku mamama, a ne nuditi instant rešenja, poručuje neonatolog dr Ljiljana Stanković.

Dr Ljiljana Stanković, neonatolog i nacionalni koordinator Programa podrške dojenju, kaže da je dojenje nastavak veze između majke i deteta, kao što je bila pupčana vrpca u stomaku.

- Advertisement -

„Beba, inače, punih šest meseci ne može da vidi sebe kao osobu odvojenu od majke. Zato je ta bliskost ili potreba da bude uz mamu, da se hrani na dojci, nešto što je iskonsko i pravo i potreba svakog deteta“, ističe dr Stanković.

Dojenje je, napominje, mnogo više od hrane – to je način da se uspostavi bliskost, da dete zadovolji svoje emotivne potrebe.

Ukazuje da svega tri do pet odsto žena ima medicinski problem zbog kojeg nije u mogućnosti da doji. Međutim, podaci Unicefa pokazuju da je u Srbiji svega 13 odsto isključivo dojene dece do šestog meseca, kada se preporučuje uvođenje nemlečne ishrane.

„Pre četiri godine počeli smo aktivno da radimo na tome i došli smo do 19 odsto isključivo dojene dece sa šest meseci“, rekla je dr Stanković.

U društvu ne postoji dovoljno velika svest, kao ni znanje o važnosti dojenja i prednosti dojenja kako za bebe, tako i za mame. „Žena koja se porodila i doji svoje dete ima mnogo manje krvarenje, manju anemiju, ima manju šansu da dobije karcinom dojke ili jajnika, kasnije i mnogo manju šansu za prelom kuka“, ukazuje dr Stanković.

Formula, s druge strane, ne može da zameni majčino mleko, kada je reč o imunološkoj zaštiti bebe.

- Advertisement -

„Sve može fabrika da podesi, i minerale, i vitamine, i proteine, ali ono što ne može da dâ, to je imunološka komponenta. Mamino mleko luči antitela, luči imunoglobuline, leukocite, bela krvna zrnca. Mi zovemo to mamino mleko kolostrum -bela krv“, rekla je dr Stanković napominjući da je to temelj budućeg zdravlja.

Zbog svega toga treba pružiti podršku mamama, a ne nuditi instant rešenja koja neće biti dobra za zdravlje.

Izvor: RTS

spot_img

Najnovije

Dr Đurić: Ko kupuje ono što mu ne treba na kraju će prodavati ono što mu je najpotrebnije. A isto je i sa vremenom…

Zato su prioriteti veoma važni. I postavljanje jasnih granica. I saznanje da se ne može sve...

Počela inspekcijska kontrola fakulteta u blokadi: Evo do kad će trajati i kolike su kazne

Pomoćnik ministra prosvete za visoko obrazovanje Aleksandar Jović rekao je da je u utorak započet nadzor nad visokoškolskim ustanovama koje nisu odgovorile na dopis Ministarstva prosvete od 17. marta.

Prekretnice u razvoju dece do 6. godine – šta roditelji treba da znaju?

Prvih šest godina detetovog života predstavljaju temelje za njegov celokupan razvoj – fizički, emocionalni, kognitivni i socijalni. Svaka faza donosi nove veštine, izazove i prilike za učenje.

Školska fotografija ujedinila simpatije iz detinjstva posle 85 godina

Dvoje prijatelja iz detinjstva ponovo su se sreli posle više od 85 godina zahvaljujući staroj fotografiji iz škole.

Razvojni strahovi kod dece – šta roditelji mogu da očekuju?

Strahovi su prirodan deo odrastanja i javljaju se u različitim fazama detinjstva – od straha od odvajanja, preko mraka i zamišljenih čudovišta, do brige o uspehu u školi – a roditelji mogu igrati ključnu ulogu u njihovom prevazilaženju.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img