spot_img

Svega tri do pet odsto mama ne može da doji, ali je samo 19 odsto beba u Srbiji na majčinom mleku

Podaci Unicefa pokazuju da je u Srbiji svega 13 odsto isključivo dojene dece do šestog meseca, kada se preporučuje uvođenje nemlečne ishrane.

U toku je Svetska nedelja promocije dojenja, a statistika pokazuje da je globalni trend dojenja u konstantnom padu, i da se sve manje beba hrani isključivo majčinim mlekom. Podaci bi možda bili drugačiji kada bi roditelji znali koje su sve prednosti dojenja, kako za dete, tako i za majku. Treba pružiti podršku mamama, a ne nuditi instant rešenja, poručuje neonatolog dr Ljiljana Stanković.

Dr Ljiljana Stanković, neonatolog i nacionalni koordinator Programa podrške dojenju, kaže da je dojenje nastavak veze između majke i deteta, kao što je bila pupčana vrpca u stomaku.

- Advertisement -

„Beba, inače, punih šest meseci ne može da vidi sebe kao osobu odvojenu od majke. Zato je ta bliskost ili potreba da bude uz mamu, da se hrani na dojci, nešto što je iskonsko i pravo i potreba svakog deteta“, ističe dr Stanković.

Dojenje je, napominje, mnogo više od hrane – to je način da se uspostavi bliskost, da dete zadovolji svoje emotivne potrebe.

Ukazuje da svega tri do pet odsto žena ima medicinski problem zbog kojeg nije u mogućnosti da doji. Međutim, podaci Unicefa pokazuju da je u Srbiji svega 13 odsto isključivo dojene dece do šestog meseca, kada se preporučuje uvođenje nemlečne ishrane.

„Pre četiri godine počeli smo aktivno da radimo na tome i došli smo do 19 odsto isključivo dojene dece sa šest meseci“, rekla je dr Stanković.

U društvu ne postoji dovoljno velika svest, kao ni znanje o važnosti dojenja i prednosti dojenja kako za bebe, tako i za mame. „Žena koja se porodila i doji svoje dete ima mnogo manje krvarenje, manju anemiju, ima manju šansu da dobije karcinom dojke ili jajnika, kasnije i mnogo manju šansu za prelom kuka“, ukazuje dr Stanković.

Formula, s druge strane, ne može da zameni majčino mleko, kada je reč o imunološkoj zaštiti bebe.

- Advertisement -

„Sve može fabrika da podesi, i minerale, i vitamine, i proteine, ali ono što ne može da dâ, to je imunološka komponenta. Mamino mleko luči antitela, luči imunoglobuline, leukocite, bela krvna zrnca. Mi zovemo to mamino mleko kolostrum -bela krv“, rekla je dr Stanković napominjući da je to temelj budućeg zdravlja.

Zbog svega toga treba pružiti podršku mamama, a ne nuditi instant rešenja koja neće biti dobra za zdravlje.

Izvor: RTS

spot_img

Najnovije

Osmeh i iza osmeha: Radionica o empatiji i podršci za srednjoškolce

Ponekad je nekome potrebno samo da ga saslušamo, uključimo u razgovor ili pokažemo da nije sam. Ne možemo promeniti sve ljude i sve okolnosti, ali možemo promeniti način na koji se odnosimo prema drugima.

Osvrni se u sebi: Radionica o toleranciji za srednjoškolce

Ne možemo birati u kakvom ćemo se svetu roditi, kakve ćemo ljude sretati i koliko ćemo se međusobno razlikovati. Ali možemo birati kako ćemo se prema drugima odnositi.

Otvoren konkurs za stipendije izuzetno nadarenim učenicima i studentima za 2026/2027. godinu

Prijave se ove godine podnose isključivo elektronskim putem, a rok za podnošenje onlajn prijava je od 7. do 22. novembra 2026. godine.

Strategije ne leče povrede koje nanosi vršnjačko nasilje

Kreiranje uslova za razvoj društvenog ambijenta u kojem će preuzimanje odgovornosti i podsticanje empatije biti afirmisani, počev od rane socijalizacije, trebalo bi da, uz smernice, uputstva i procedure, budu prioritet.

„Šta planiraš posle?“: Kako pomoći osmaku koji još ne zna šta želi da upiše?

Dete na početku osme godine školovanja često oseća strah od sveta odraslih koji mu se nameće. Ako skoro svakog dana započinjete razgovor pitanjem o srednjoj školi, dete može početi nesvesno da se povlači.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img