Da ne bi bila gojazna, današnja deca moraju da jedu manje nego prethodne generacije
Milenijalcima danas potrebno mnogo više vežbe i mnogo manje hrane da bi izgledali kao što su njihovi roditelji pre 40 godina.
Milenijalcima danas potrebno mnogo više vežbe i mnogo manje hrane da bi izgledali kao što su njihovi roditelji pre 40 godina.
Istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji dovelo su u vezu dužinu sna kod dece i spremnost da jedu omiljenu hranu i kada nisu gladni.
Hrono ishrana polazi od principa da glavnu krivicu za nagomilavanje telesne težine upravo snosi dezorganizacija u telesnom prirodnom ritmu unošenja hrane, kao i kompulsivno “grickanje” između obroka.
U istraživanju koje je predvodio dr L. Čarls Bejli sa Pedijatrijske klinike u Filadelphiji, pokazalo se da upotreba antibiotika u ranom detinjstvu ima uticaj na nastanak gojaznosti kod deteta.
Sve što su nam govorili o hrani je pogrešno, a 30 godina obmanjujuće kampanje prehrambene industrije dovelo je do globalne epidemije gojaznosti.
Gojazna deca sve su brojnija iako nijedan roditelj ne želi namerno da ugoji sopstveno dete. Problem je u tome što decu hranimo previše, a to ne primećujemo. Zato je dobro prepoznati greške u ishrani na vreme: