Posebno su ugrožena deca sa hroničnim oboljenjem srca, pluća, bubrega, ili ako su na imunosupresivnoj terapiji ili lekovima za lečenje malignih bolesti, koji smanjuju imunološki odgovor.
"Jer onlajn nastava stvara mnogo rupa, može se to nadoknaditi u znanju dece, to utiče na njihovo mentalno zdravlje, izgubili su rutinu, radne navike, oni nisu u ravnopravnom položaju, nije škola samo sednemo i učimo", kaže poverenica.
Načelnica Dečije klinike Kliničko-bolničkog centra "Dr Dragiša Mišović" doktorka Olivera Ostojić kaže za RTS da trenutno imaju 25 dece i 17 pratilaca - njihovih majki koje su takođe kovid pozitivne.
Sve više dece u Srbiji zaraženo je koronavirusom, a pored ovog, u vrtićima trenutno hara i rotavirus, koji kod mališana izaziva temperaturu, dijareju i povraćanje.
Vukomanović je ukazao da je bilo dece s teškom klinička slikom koja zahteva lečenje na intenzivnoj nezi. Takav je i slučaj devojčice od dve godine koja je bila na kiseoničnoj terapiji.
Šta zaista znači postaviti zdrave granice u odnosima — čak i kada je reč o najbližima? Gabor Mate jasno razdvaja dva zdrava, racionalna izbora od jednog destruktivnog, u koji mnoge porodice nesvesno upadaju.
Ovaj roditeljski strah je razumljiv — dijabetes je ozbiljna hronična bolest koju danas ima sve više ljudi, uključujući i decu. Međutim, važno je razlikovati dve vrste dijabetesa i njihov uzrok.
Diabetes mellitus se ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, a posledica je modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost, fizička neaktivnost i stres.