Zašto sanjamo? Snovi u službi pamćenja, razumevanja i obrade emocija
Da bismo pokušali da razumemo zašto sanjamo, ne možemo se samo pitati zašto spavamo i pretpostaviti da sanjanje služi istoj svrsi.
Da bismo pokušali da razumemo zašto sanjamo, ne možemo se samo pitati zašto spavamo i pretpostaviti da sanjanje služi istoj svrsi.
Pisanje rukom aktivira delove mozga koji nam pomažu da učimo brže i bolje. Korišćenjem tastature štedimo dragoceno vreme, ali pisanje rukom ima mnoštvo prednosti.
Ako ste roditelj maštovitog deteta, onog koje vrlo dobro ume da laže, znajte da su njegove verbalne sposobnosti jače nego kod vršnjaka. To nije obavezno loš znak. Ta deca moraju da imaju vrlo dobre veštine da bi se držala jedne priče i upamtila je. Laž može da bude signal da pred sobom imate izuzetno sposoban mali um. Rezultati jedne studije to potvrđuju i daju dobar alibi roditeljima koji u kući imaju “malog manipulatora”
Brkanje imena ispostavilo se kao najučestalije među članovima porodice i prijateljima. Mame i tate međusobno brkaju imena svoje dece pa i porodičnog psa
Naime, ukoliko se beba preseli i zaboravi jezik koji je oko nje pričan po rođenju, on zapravo ostaje sačuvan duboko u njenom pamćenju.
Kada i pokušamo da se prisetimo događaja iz najranijeg detinjstva, najčešće nam je nejasno sećamo li se nečega zaista ili se radi o tome da smo naknadno stvorili te slike u glavi
U nedostatku bolje strategije učenja, učenici i studenti, koriste način učenja koji se najčešće naziva “iščitavanje”. On podrazumeva da se više puta čita isti tekst, sa ciljem da se bolje razume ili detaljnije zapamti.
Istraživači su otkrili da su 20-mesečna deca već sposobna za sofisticiranu formu razmišljanja koja se zove metakognicija.
Kritičkom stavom, ova devojka vratila je mnoge u detinjstvo i podsetila šta su prave vrednosti koje će deca pamtiti
Njihovo sećanje bilo je bolje, informacije su koristili delotvornije, posebno kada se radi o rešavanju matematičkih problema.