Zašto nam deca ne znaju srpski – jure ocene, a ne znanje
Povećanje broja časova u školi, popularizacija predmeta, bolji status i motivacija profesora, manje učenika u odeljenju – deo su rešenja koje predlaže struka
Povećanje broja časova u školi, popularizacija predmeta, bolji status i motivacija profesora, manje učenika u odeljenju – deo su rešenja koje predlaže struka
Kako je moguće da je u generaciji sa čak 45 odsto odličnih i 35 odsto vrlo dobrih, samo 288 đaka tačno odgovorilo na svih 20 pitanja iz srpskog jezika i književnosti?
O tome kako očuvati maternji jezik i kako kod dece i mladih poboljšati jezičku kulturu razgovarali smo s Violetom Babić, lektorom, piscem i urednikom u Kreativnom centru.
Društvo u kojem se ne cene knjige nego mu se poturaju praporci i laži nema budućnost, upozorava prof. dr Aleksandar Jerkov
Čak 40 odsto petnaestogodišnjaka u Srbiji nije postiglo osnovni nivo pismenosti u školi, pokazalo je poslednje PISA testiranje.
Nova studija pronašla je strukturne razlike u mozgovima predškolske dece koja su izložena ekranima, piše Science Daily.
Cilj ovog teksta je, između ostalog, da roditeljima dece koja već mogu sama da čitaju ukaže na to da nikako nije trenutak da oni prestanu da im čitaju.
Autor: M. Rašić “Jesen u mom kraju”, “Kako sam proveo letnji raspust”, “Moja generacija”… Ovo su samo neke od tema koje đaci dobijaju na pismenim zadacima već decenijama. Učiteljice su nam objasnile da te teme ostaju zato što su u funkciji obogaćivanja rečnika, ali u poslednje dve generacije, povlače, jedna stvar…
Ovi crtani filmovi deci su pružali više od puke zabave. Upoznali su ih sa ključnim referencama opšte kulture, naročito u oblasti literature i muzike.
U Strategiji razvoja kulture predlaže se uvođenje različitih izbornih programa, kao i predmeta kultura izražavanja i funkcionalna pismenost