Zašto ne treba deci davati antibiotike pre druge godine
Deca mlađa od dve godine koja uzimaju antibiotike u većem su riziku od razvoja astme u detinjstvu, respiratornih alergija, ekcema, celijakije, gojaznosti i poremećaja hiperaktivnosti
Deca mlađa od dve godine koja uzimaju antibiotike u većem su riziku od razvoja astme u detinjstvu, respiratornih alergija, ekcema, celijakije, gojaznosti i poremećaja hiperaktivnosti
Samovoljno ili prekomerno korišćenje antibiotika predstavlja veći rizik i opasnost za zdravlje ljudi, nego sama infekcija, jer se stvaranjem otpornosti infekcije na lek stvara dodatni, veći, skuplji i duži problem za lečenje.
Od 2014. godine, stopa propisanih antibiotika na 1.000 dece smanjena je za 12 odsto, a samo za godinu dana, u 2017. godini, u odnosu na 2016. za šest odsto
Da bi se izbeglo neprotrebno davanje antibiotika deci, nužno je da ih zdravstveni radnici bolje informišu, pokazuje novo istraživanje.
SZO pomaže Srbiji da ograniči upotrebu antibakterijskih lekova. Svetski stručnjaci danas u Beogradu da nam prenesu iskustva
Čak i mirnom detetu nije lako zaviriti u uvo, a ono što lekar tom prilikom vidi, ne mora biti dovoljno jasno da bi se postavila dijagnoza, pa subjektivnost lekara može imati veći značaj nego što bi smela.
Prekomerna upotreba antibakterijskih lekova u detinjstvu izaziva prekomernu telesnu težinu, hormonsku neravnotežu i rezistenciju. Lekovi iz ove grupe mogu da promene odnos bakterija u crevima
Novi, najsveobuhvatniji do sada izveštaj objavljen u časopisu “Nejčr” otkriva zabrinjavajuću situaciju kada je upotreba antibiotika u pitanju.
Pročitajte rezultate prve studije o upotrebi antibiotika kod dece, koju je sprovela dr Bojana Božić, doktor medicine, saradnik na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Najčešće prepisivani lekovi deci, u poslednje tri godine bili su antibiotici, a istraživanja pokazuju da čak 50 odsto tih antibiotika nije bilo neophodno u terapiji.