Granica između roditeljske brige i prezaštićivanja često je nejasna, jer oba ponašanja polaze iz istog motiva – želje da dete bude bezbedno i srećno. Na ovu temu razgovarali smo sa Natašom Drageljević, vaspitačicom i direktorkom PU "Mala škola"
Momčilo Stepanović, koji već 36 godina radi kao učitelj, kaže da su danas veliki problem prezaštićena deca. To su deca umesto kojih sve radi neko drugi, pa i domaće zadatke, a većina njih nema nikakvu obavezu osim škole.
Okupili smo se u kući moje mame, zato što smo se mnogo zabrinuli, jer smo mislili da joj je doktor dao visoku dozu nekog briga-me-za-sve leka, neku dozu od 1000mg…. mogla je lako da se predozira?
Detinjarije i NTC sistem učenja pozivaju vas na vebinar "Dečji sat drugačije kuca: Roditeljska briga guši i detinjstvo mi moje ruši" koji će biti održan 29. septembra.
Poznati ruski psihijatar i psihoterapeut Mihail Litvak istakao je da nam nekada osobe koje su nam najbliže mogu biti najveći neprijatelji, iako to uopšte ne primećuju.
Šta zaista znači postaviti zdrave granice u odnosima — čak i kada je reč o najbližima? Gabor Mate jasno razdvaja dva zdrava, racionalna izbora od jednog destruktivnog, u koji mnoge porodice nesvesno upadaju.
Ovaj roditeljski strah je razumljiv — dijabetes je ozbiljna hronična bolest koju danas ima sve više ljudi, uključujući i decu. Međutim, važno je razlikovati dve vrste dijabetesa i njihov uzrok.
Diabetes mellitus se ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, a posledica je modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost, fizička neaktivnost i stres.