Ja sam te rodila, ja ću i…: Kada majka (ne)zna šta je najbolje za njeno dete
Roditeljska kontrola proizilazi iz frustriranih potreba samih roditelja, i to potrebe za sigurnošću, bliskošću, i povezanošću.
Roditeljska kontrola proizilazi iz frustriranih potreba samih roditelja, i to potrebe za sigurnošću, bliskošću, i povezanošću.
Kako možemo da olakšamo sebi prilagođavanje na ovu novu realnost i njeno preživljavanje? Evo nekoliko smernica u tom pravcu.
Zamislite scenu, verujem da ste je doživeli, ako ne, onda makar videli: sedite za stolom kod rodbine i neko vas pita: „Hoćeš još malo da ti sipam?” I u vašem se tanjiru nađe nešto što niste hteli ni da omirišete. Ili zamislite da vas kolega sa faksa pita: „E, hoćeš…
Prepoznavanje kada je neko neželjeno ponašanje kod deteta reakcija na sredinske uslove, odnosno kad je deo razvojne faze ili imitacija nekog ponašanja, omogućava nam da na njega reagujemo blaže i sa više saosećanja.
Ako je lični odnos deteta s učiteljem dobar, onda ima malo značaja da li njegova pedagoška metoda odgovara ili ne najmodernijim zahtevima. Zapravo, uspeh predavanja ne počiva u metodi.
Oko 20 procenata opšte populacije ima dezorganizovani atačment; ali među decom koja su pretrpela neki vid zlostavljanja ovaj procenat se penje na 80 procenata.
Što ste vi autentičniji, što se više ponašate u skladu sa sobom, svojim mišljenjem – to je poruka koju šaljete detetu sigurnija.
Marta Nusbaum je američki filozof, profesor je na univerzitetu u Čikagu i jako je cenjena u svetskim naučnim krugovima u svojoj interpretaciji ljudske potrage za srećom.
Prijateljstvo između dvoje ljudi, čak i kada su to dvoje ljudi majka i ćerka, zavisi pak od jasnih granica između njih dve; sve ostalo je dominacija.
U svim ovim slučajevima, stvara se zloćudni krug: agresija vodi u samoopravdavanje, a ono opet podstiče dalju agresiju.