Zašto današnja deca ne žele da odrastu?
Iz ugla mladih, cena odrastanja je suviše velika, a dobrobiti „odraslosti“ suviše male da bi se napor isplatio.
Iz ugla mladih, cena odrastanja je suviše velika, a dobrobiti „odraslosti“ suviše male da bi se napor isplatio.
Kao i svaka mama, želim da moja deca jednog dana postanu sposobni mladi ljudi i zbog toga radim stvari koje im se baš ne dopadaju, ali koje će im itekako korisiti u životu:
U eri pametnih telefona stasava prestravljena generacija internet balavaca, istovremeno fizički najsigurnija i psihički najranjivija, i potpuno nespremna za odraslost.
Evo spiska kojih bi to osam veština trebalo da savlada svaki osamnaestogodišnjak:
Rašireno je verovanje da deca odrastaju sve brže i brže. Međutim, istraživanja pokazuju da to baš i nije istina, već da je zapravo obrnuto.
Podnošenje i kanalisanje svih vrsta emocija je ključ za racionalno sagledavanje života. Nemojte ga oduzeti svojoj deci.
Dečaci čitaju manje nego devojčice, uspeh u školi im je slabiji, a samo trećina studenata koji diplomiraju sa najboljim ocenama su momci. Glavni problem je što se dobar uspeh u učenju sve više posmatra kao nešto nedovoljno kul i muževno, kaže Saks.
Kada dete napuni trinaest i četrnaest godina, roditelj bi trebalo da je spreman za ono što može da se nazove neobuzdanim emocionalnim stanjem. Tinejdžer postaje preosetljiv na mišljenja vršnjaka i reaguje vrlo snažno na njih. S druge strane, socijalne veštine potrebne da shvate šta njihovi vršnjaci zaista misle i šta je realnost, neće doživeti zrelost još mnogo godina kasnije, što ih čini još konfuznijim
U razvoju dece jasno se mogu raspoznati tri perioda, koja traju od 5 do 7 godina. Svaki period ima svoje karakteristike i svaki nosi svoje izazove.
Megi Hamilton, autorka knjige “Šta se događa našim devojčicama” kaže da je „preskakanje detinjstva” postalo opšti trend i zabrinuto se obraća roditeljima, kako bi im skrenula pažnju da ništa od toga nije dobro