Tag: slobodna igra

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Svakodnevne greške roditelja koje mogu dovesti do stresa kod dece

Nekoliko svakodnevnih grešaka roditelja mogu dovesti do toga da deca budu pod stresom i da počnu da se neprimereno ponašaju.

Vuk Stevanović, profesionalni sportista: Sport je ipak samo igra, zar ne? 

Možemo li se vratiti korenima i omogućiti našim najmlađim generacijama da, uprkos svojim neodložnim  obavezama, ipak mogu da uživaju u stvarima koje su nama tako dragocene i kojih se tako rado sećamo? 

Zašto današnja deca ne smeju da se igraju „šugica“?

Šta su šugice ne zna samo onaj koji nije imao detinjstvo, što izgleda da je sudbina koja se smeši sve većem broju dece u modernom svetu.

Deca “sagorevaju” već u vrtiću zbog prevelikog pritiska da budu najbolji

Kako godine prolaze na najmlađima je sve veći pritisak. Vreme je da malo popustimo i vratimo radost u njihova detinjstva.

Priroda je najbolje igralište: Više fizičke aktivnosti – manje izliva besa

Da nam budu zdravi opuštena igra s drugarima i sloboda kretanja zapravo su sve što deci treba.
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama