Tag: slobodna igra

Licemer si ili roditelj? Izbor je tvoj! 

Ne laži sebe, roditelju, ne skrivaj se iza paravana današnjice, već dete uzmi za ruku i izvedi napolje.

Pet saveta razvojnog psihologa za vaspitavanje deteta u koje imate poverenje

Piše: Piter Grej, razvojni psiholog Gubljenje dečijih sloboda je ozbiljan društveni problem, odgovoran za dramatičan porast učestalosti depresije i samoubistava kod mladih. Ljudi svih doba...

Deca se demokratiji mogu naučiti jedino kroz igru

Demokratske vrednosti deca ne mogu da steknu kroz aktivnosti kojima rukovode odrasli. Međutim, one se mogu steći kroz igru sa drugom decom.

SAD: Prvi zakon koji legalizuje „slobodno“ roditeljstvo

Po novom zakonu koji stupa na snagu 8. maja, roditelji koji dozvoljavaju svojoj deci sama idu u školu ili se igraju napolju bez nadzora odraslih neće biti krivično gonjeni.

Dr Spasovski: Za decu predškolskog uzrasta najbolja je slobodna igra

Često nas to pitaju, i nas a verujem da taj savet roditelji traže i od vaspitača i učitelja: „Doktore, dete ima 4 godine, na koji sport da ga dam?” ili kad dođu s problemom koji je već očigledan, često kažu: „Dete ima 12 godina i ne trenira ništa jer ne želi.”

Zašto je toliko opasno što nam se deca ne igraju dovoljno?

Igra često deluje kao traćenje dragocenog vremena za učenje. A da li je tako?
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama