Tri poučne priče iz detinjstva Ljubivoja Ršumovića

Rekonstruišući svoje istinsko detinjstvo, slikajući svoj domaći patrijarhalni zavičaj i život na Zlatiboru polovinom dvadesetog veka, Ršumović na moderan način formuliše srpsku narodnu filozofiju, sa pečatom sopstvenog života i talenta.

MOJ SI ALI KO ZNA ČI ĆEŠ BITI

Završio sam četiri razreda osnovne škole u Ljubišu, „sa odličnim uspehom i primernim vladanjem“, kako mi je učiteljica Milica napisala u đačkoj knjižici.

- Advertisement -

Mihailo, naš otac, okupio jedne večeri brata i mene za stolom, rekao majci da prestane sa poslovanjem oko šporeta, pa da i ona sedne.

– Ti, matori, ćeš sad u Čajetinu u Gimnaziju, pa da se dogovorimo oko toga!

– I ja ću! – javi se Milivoje.

– Polako! Završi prvo ovo u Ljubišu, pa ćemo se opet skupiti, da vijećamo… Imanje je poveliko, moremo li Milesa i ja da ga savladamo sami? Starost ide, ne čeka!

– Kumim te Bogom, ne ostavljaj đecu da se muče na ovijem drlijama, nek idu u svijet. Ako smo mi morali…

Ljubivoje Ršumović: U selu se rađaju ljudi, a u gradovima – kućni ljubimci

– Ćuti, ženo, nismo još dotle stigli!

- Advertisement -

– Pa ja i ćutim, nego samo kažem…

Drlija – neplodna, krševita njiva ili livada.

– Bićeš, znači, sam, tamo u Čajetini… Brez nas… Pa pripazi malo… Ne istrčavaj! Ne štrči! Poštuj!
I strpi se!

– Strpljeće se, nego šta će!

– Ama znam, ali on, more biti, ne zna! Sa jedanes godina se ne ide svaki dan od kuće u svijet! I uvijek nek ti je na umu či si i odakle si!

– Tvoj sam!

- Advertisement -

– Ama moj si, ali ko zna či sve moreš biti! Alin i vranin! Pa zato, ne smetni s uma! Ljudi su i ljudi i neljudi. Ne znaš kojih je više. Teško ih razlučiti.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img