Hoće li deca u Srbiji uskoro moći da prijave roditelje ukoliko ih samo popreko pogledaju ili blago udare po turu za neposlušnost, pitanje je koje su pokrenuli stručnjaci posle najava da bi srpska skupština mogla već početkom naredne godine da izglasa zakon kojim bi bio uveden dečji zaštitnik, odnosno ombudsman.
Obaveza roditelja
Vlajko Panović smatra da se ovakvom zakonskom regulativom ne pravi razlika između agresivnog ponašanja i nasilničkog stanja deteta.
– Roditelji su dužni da spreče agresivnost mališana, a nedostaje im vremena i strpljenja. Tako deca sve slobodnije ispoljavaju agresivnost, što ponekad dovede do roditeljskog odgovora fizičkom kaznom. Nije nasilje ako ljudi zaustave decu u tome – pojašnjava Panović.
Roditeljima veća prava
Moraju se jačati kompetencije roditelja, mišljenja je direktorka Udruženja Roditelj, Gordana Plenić, koja kaže da akcenat treba baciti na veliki problem siromaštva koji proizvodi različite oblike nasilja nad decom, sve do seksualnog zlostavljanja.
– U Srbiji 400.000 najmlađih prima dečiji dodatak i njihov zaštitnik treba da postoji, jer smo imali i skoro 6.000 slučajeva nasilništva nad njima. Pritom, svako četvrto dete je trpelo neku vrstu velikog nasilja u porodici – kaže ona za naš list, uz napomenu da se u porodici izgubila granica “ko je ko” i da je treba povratiti jačanjem roditeljskog autoriteta.
– Ne treba ići na senzacionalizam u javnosti koji zbunjuje roditelje. Niti naduvavati priču kako će mališani sa novim zakonodavstvom i sopstvenim zaštitnikom dobiti priliku da tlače ukućane, jer će postati agresivniji – ukazala je Gordana Plenić koja s ponosom ističe da je majka troje dece.
Prazna priča
U Norveškoj zaštitnik prava deteta postoji od 198, a Slovenija, Hrvatska i Makedonija imaju ga odnedavno. U Srbiji se o uvođenju dečijeg zaštitnika govori od 2008.
– Ta institucija treba da pojača aktivnost prava deteta, da ta materija postane vidljiva u javnosti, jer je to osnova da se nešto promoviše, da se nešto afirmiše, da se nešto zaštiti, da se nešto podrži – rekao je Dragan Vulević iz Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja.
M. Karović
Izvor: Vesti.net
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.