Koliko je danas umetnost prepoznata, kako u školi tako i šire? Koliko ljudi koji se bave našim školskim planovima shvataju vrednost ovog predmeta i umetnosti uopšte?
Želela bih da sami pokušaju da budu kreativni i uspešni na tom polju. Ali kako podstaći učenike na kreativnost i njihov potpuni angažman?!
Piše: Aida Cerić
Sasvim slučajno, obratih pažnju na crtani film koji su u sobi gledale moje devojčice. Dva neverovatna crtana lika, sa prilično neukusnim izgledom, velikim i strašnim zubima i šiljatim ušima… Strašno, pomislih, ali videći osmeh na njihovom licu dok su gledale u ekran, shvatih u stvari da se one uopšte ne plaše, čak, uživaju gledajući.
Malo sam se zabrinula. Šta to danas moju i svu drugu decu čini srećnom?!
Radim kao nastavnica Muzičke kulture već petnaest godina. Pokušavam na svet gledati očima umetnika, kako mi to kažemo i učiniti svaki čas lepšim i interesantnijim. Međutim, godinama već, a u poslednje vreme sve više i više, osećam da gubim tu „umetničku dušu“ s kojom sam se rodila. Nakon što sam odradila svoje stručno usavršavanje u školi u kojoj radim (tema: Plan praćenja radne uspešnosti), počela sam da razmišljam o nama, prosvetnim radnicima i o tome koliko mi danas, uopšte, možemo biti uspešni radnici?! Ono za šta sam se posebno „zakačila“ jeste rečenica – „Ostaviti učenicima prostor da u punom kapacitetu deluju i pokažu ono sa čime raspolažu kao individue!“
Ma, ta kreativnost!
Ono čemu težim godinama, odgajajući svoju decu a i decu kojoj predajem, upravo je to. Međutim, konstantno nailazim na isti problem, a zajedno sa mnom i moje kolege koje predaju slične predmete. Predmet Muzička kultura je nešto što nosim u srcu od najranijih dana. Kao devojčica 5. razreda naučila sam svoju najdražu pesmicu “Gde je onaj cvetak žuti“. Još i danas se sećam te školske priredbe na kojoj sam u horu pevušila te blage, nežne tonove. Toliko sentimentalnosti i topline u samo jednoj pesmi… Svaki ton koji je Pergolezi uvrstio u kompoziciju ima svoju boju. Jednostavno, nešto što se tada doživelo lepo i kao takvo ponelo dalje, pa se i danas vrlo rado setim same melodije.
Sećam se da mi je predmet predavao nastavnik Branko Katanić. Ni po izgledu, ni po kreativnosti neko ko je u meni probudio taj „filing“ za muzikom, ali se jednostavno u meni rodila ljubav prema pesmi, ljubav prema slušanju kompozicija, ljubav prema mašti koja nas na momenat spasi od realnih, i nekada vrlo ružnih stvari. Uživala sam slušajući kompozicije L.v. Betovena, J. Štrausa, W.A. Mocarta i drugih dragih kompozitora… Pevala sam rado, jer smo jedva čekali časove. Trčali da stignemo na vreme, jer nastavnik već svira… sad ćemo pevati… Sve nas je nosila ta misao. Sećam se tih časova muzike.
“Časova“ rekoh, jer sam mogla uživati dva puta u nedeljno, a kraj smo obavezno krunisali sekcijom na kojoj smo posebno uživali. Ne mogu reći da se sećam nekih teorija, notnih zapisa i sl. ali tih kompozicija, pesmica, priredbi… itekako.
Ponovo se u meni probudi i tuga i čežnja dok ovo pišem. Koliko je danas umetnost prepoznata, kako u školi tako i šire? Koliko ljudi koji se bave našim školskim planovima shvataju vrednost ovog predmeta i umetnosti uopšte? Da li znaju da su veliki kompozitori bili izrazito inteligentni ljudi i da takvi mali kompozitori, umetnici, kreativci rastu i u našim sredinama, samo ih niko ne prepoznaje, jer nema vremena ni prostora za te stvari.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Roditelji bi da biraju učiteljicu za svoje dete, a da li je to pametno?
Ovako je, otprilike, počela moja diskusija sa drugaricom čije dete naredne godine polazi u prvi razred. Ali, vreme da se potraži veza je već sad. Ne treba čekati. Ovo će...
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Nema komentara.