• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

helendoron
  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija
SBB

Zašto internet otežava sticanje znanja i stvara plitke umove

17. 09. 2014 |

Čini se da multimedijalne tehnologije koje su na Webu tako uobičajene, ograničavaju, a ne poboljšavaju sticanje znanja. Internet nisu osmislili pedagozi s ciljem da se optimizuje učenje. On nam ne izlaže informacije na brižljivo uravnotežen način, nego kao džumbus koji nam fragmentira koncentraciju.

Internet ucenjePlitko Nikolas KarOdlomak iz knjige “Plitko – kako internet menja način na koji čitamo, mislimo i pamtimo” Nikolasa Kara, Heliks, 2013. (Naslov i oprema teksta redakcijski)

Osamdesetih godina prošlog veka, kad su škole počele znatno da ulažu u računare, bilo je mnogo entuzijazma u vezi s očiglednim prednostima digitalnih dokumenata nad papirnim. Mnogi pedagozi bili su uvereni da će uvođenje hiperveza u tekst koji se prikazuje na monitoru računara postati sastavni deo učenja. Hipertekst će, tvrdili su oni, osnažiti sposobnosti kritičkog mišljenja kod učenika, tako što će im omogućiti da se lako prebacuju između više gledišta na istu stvar. Oslobođeni čitanja ukorak s tekstom, što je neophodno sa štampanim stranama, čitaoci mogu da stvaraju svakakve intelektualne veze između različitih tekstova. Akademski entuzijazam prema hipertekstu još je podstaklo verovanje, koje je bilo na liniji s pomodnim postmodernističkim teorijama tog doba, da će hipertekst zbaciti patrijarhalni autoritet autora i preneti moć na čitaoca. Bila bi to tehnologija oslobođenja. Hipertekst, napisali su književni kritičari Džordž Landou i Pol Dilejni, može da „pruži otkrovenje“ oslobađajući čitaoca „tvrdoglave materijalnosti“ štampanog teksta. „Odbijajući stegu tehnologije uvezanih strana“, on „nudi bolji model za sposobnost uma da preuređuje elemente iskustva promenom veza asocijacije i determinacije među njima.“

“Osamdesetih godina prošlog veka, kad su škole počele znatno da ulažu u računare, bilo je mnogo entuzijazma u vezi s očiglednim prednostima digitalnih dokumenata nad papirnim.”

Krajem te decenije entuzijazam je počeo da splašnjava. Istraživanja su donela potpuniju i umnogome drugačiju sliku kognitivnih efekata hiperteksta. Pokazalo se da procenjivanje hiperveza i biranje puta među njima podrazumevaju mentalno zahtevne zadatke rešavanja problema koji nisu svojstveni samom činu čitanja. Dešifrovanje hiperteksta značajno povećava čitaočevo kognitivno opterećenje i njemu slabi sposobnost razumevanja i zadržavanja onoga što čita. Jedna studija iz 1989. pokazala je da čitaoci hiperteksta često na kraju počnu da rastreseno pritiskaju „po stranicama umesto da ih pažljivo pročitaju“.

Kako sam ograničila vreme pred ekranom nudeći deci neograničeno vreme pred ekranom

U eksperimentu iz 1990. otkriveno je da čitaoci hiperteksta često „ne mogu da zapamte šta su pročitali a šta nisu“. U drugoj studiji iz iste godine istraživači su dvema grupama ljudi zadali niz pitanja na koja je trebalo da odgovore pretraživanjem određenog skupa dokumenata. Jedna grupa je tražila odgovore u elektronskim hipertekstualnim dokumentima, a druga u tradicionalnim papirnim. Grupa koja se služila papirnim dokumentima izvršila je zadatak s većim uspehom. Raspravljajući o rezultatima tih i drugih eksperimenata, urednici jedne knjige o hipertekstu i kogniciji 1996. su napisali kako, budući da hipertekst „čitaocu nameće veće kognitivno opterećenje“, ne iznenađuje „što empirijsko poređenje između materijala na papiru (poznata situacija) i hiperteksta (nova, kognitivno zahtevna situacija) neće uvek ići u korist hiperteksta“. Predviđali su da će se kognitivni problemi verovatno smanjiti kad čitaoci dosegnu veću „hipertekstualnu pismenost“.

1 2 3 4 5  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :deca i kompjuteri, deca i tehnologija, Internet, Nikolas Kar, Plitko, učenje, učenje preko računara

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Интервју, др Светомир Бојанин: Дете мора да нас упија кроз живот

Takmičenje za bolje ocene znači kraj učenja

Formiranje radnih navika kod dece: Nekoliko saveta za roditelje

Kako hakeri čuvaju svoju decu od opasnosti na internetu

Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE

Kako odabrati pravu aktivnost za dete – i šta su Helen Doron programi?

Kako odabrati pravu aktivnost za dete – i šta su Helen Doron programi?

Sve je veća ponuda raznih aktivnosti za decu – muzika, ples, jezici, sport, radionice samopouzdanja, matematika, vajarstvo, gluma.... Za školsku decu, tu su i muzičke skole, intenzivni treninzi, ispiti, ali...

“Znaš i sama koliko je teško sa jedinice doći do petice. Možda ću da je izvučem iz škole danas, videću…”

“Znaš i sama koliko je teško sa jedinice doći do petice. Možda ću da je izvučem iz škole danas, videću…”

– Šta kaže? – Kao da će uskoro završiti ovi pre nas, pa će nas prozvati. Kaže da će brzo ići to sve. – Jel’ vidiš ti, samo nešto čekamo,...

Pedagog Snežana Golić: Naši prosvetni radnici dele se na ZAPISNIČARE i LIDERE

Pedagog Snežana Golić: Naši prosvetni radnici dele se na ZAPISNIČARE i LIDERE

Piše: Snežana Golić, pedagog Ako grubo (i nepravedno, ali poente radi) analiziramo ljude koji rade u školama, uvidećemo dve osnovne kategorije. 1. ZAPISNIČARI - PRAVE UVID I NE REŠAVAJU, VEĆ...

Zašto su ekskurzije skuplje od porodičnih letovanja – na dnevnice nastavnika i lekara mora se platiti i porez

Zašto su ekskurzije skuplje od porodičnih letovanja – na dnevnice nastavnika i lekara mora se platiti i porez

Posle duge pauze zbog korona virusa, đaci širom Srbije kreću na rekreativne nastave i ekskurzije, ali se roditelji žale na cene tih putovanja. Aleksandar Markov, profesor istorije i predsednik Foruma...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
budimlijaresort

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪