• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Upotreba antibiotika u ranom detinjstvu povećava rizik od razvoja alergija

9. 01. 2020 |

Naučnici su, na osnovu istaživanja, pokazali povezanost između primene antibiotika kod beba sa razvojem alergija na hranu, astme, alergijskog i kožnog rinitisa i slično.

Upotreba antibiotika u ranom detinjstvu povećava rizik od razvoja alergija

Lekari su otkrili da više grupa antibiotika povećava rizik od alergija, a najveći je kod onih iz grupe penicilina. Grupe antibiotika koje se obično prepisuju bebama kasnije u detinjstvu mogu da rezultiraju povećanim rizikom od alergija, pokazalo je novo američko istraživanje.

Otkrili su da mala deca koja su primala antibiotike poput penicilina imaju veći rizik od razvoja alergija na hranu, astmu ili kožni dermatitis, prenosi N1.

“Iznenadio sam se kad sam video povezanost svih tih antibiotika sa kasnijim razvojem alergijske bolesti”, priznaje i sam autor istraživanja, pedijatar gastroenterolog na Uniformed Services Universuty u Marilendu, dr Kejd Najland.

“Pokazali smo da antibiotici nisu povezani samo sa povećanim rizikom od alergijske bolesti, već da postoji i povećan rizik od više grupa antibiotika”, rekao je Najland, i dodao da bespotrebno i preterano prepisivanje antibiotika za virusne infekcije drastično povećava rizik od razvoja alergija kod dece u kasnijoj dobi.

U ovom istraživanju lekari su pregledali medicinsku dokumentacije oko 800.000 dece rođene između 2001. i 2013. godine, a onda su ispitali kome je od njih u prvih šest meseci života prepisan penicilin. Zatim su te podatke uporedili sa decom kojoj je kasnije dijagnostikovana neka od alergija: poput alergije na hranu, anafilaksije, astme, atopijskog dermatitisa, alergijskog rinitisa, alergijskog konjunktivitisa ili kontaktnog dermatitisa.

Otkrili su da antibiotici povećavaju rizik od alergijske bolesti, s tim da je on bio najmanji kod dece koja su primala sulfonamide, a najveći kod onih koji su dobijali neki od penicilinskih antibiotika.

“Zbog njih je rizik za alergije na hranu porastao za osam odsto, a za razvoj astme za čak 47 odsto”, rekao je Najland, koji naglašava da ova studija nije potpuna, i da su dokazali samo da postoji povezanost, ali ne i da je sigurno reč o uzročno-posledičnoj vezi između antibiotika i alergija.

Alergolog i imunolog na NYU Langone dr Purvi Parik kaže da bi ta povezanost mogla imati veze sa našim mikrobiomom, pogotovo onim u crevima, koji igra veliku ulogu u imunološkom sistemu.

“Poznato je da antibiotici ne ubijaju samo bakterije koje prouzrokuju infekciju, već i dobre bakterije koje nas štite od razvoja alergijskih ili autoimunih bolesti”, rekla je dr Parik i dodala da je ovo istraživanje korisno u smislu da dodatno potvrđuje ono što znamo o korišćenju antibiotika i promenama u mikroflori organizma.

“Dakle, ako je detetu potreban antibiotik za bakterijsku infekciju”, upozorava dr Parik, “ne sme se izbegavati zbog straha od alergijske bolesti”. Pored toga, nipošto ne treba preterivati sa prepisivanjem antibiotika onda kad oni nisu preko potrebni, pogotovo za viruse ili prehlade, jer mogu izazvati dugoročne posledice i razviti otpornost zbog prekomerne upotrebe.

Izvor:  Yumama

Podeli tekst:
Tagovi :alergije, antibiotici, astma, autoimune bolesti, imunitet

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Pet saveta kako da ojačate imuni sistem i psihu tokom samoizolacije

Deca koja od rođenja žive sa psom su zdravija

Kako odrastaju deca koja ne pate od alergija, virusa i infecija?

Dr Komarovski za srpske medije: Deci nisu potrebne igračke i lekovi, nego roditelji

Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE

Vakcinisane majke prenose antitetela na kovid-19 svojim bebama

Vakcinisane majke prenose antitetela na kovid-19 svojim bebama

Dojilje koje su primile vakcinu protiv Kovida-19 prenose stečena antitela svojim bebama, što znači da je moguće...

Upala uha kod deteta – kako je prepoznati i kako se leči?

Upala uha kod deteta – kako je prepoznati i kako se leči?

Akutna upala uha ili otitis media je veoma bolna vrsta upale uha, koja se pojavljuje kada se područje iza bubne opne, zvano srednje uho, upali i inficira. Sledeća ponašanja kod...

Vitamin C za decu – zašto ne sme da se pretera?

Vitamin C za decu – zašto ne sme da se pretera?

Sada kada je aktuelna pandemija korona virusa, većina ljudi se utrkuje ko će...

Dr Komarovski: Brižni roditelji nikada neće pustiti svoje dete da ide kasno u krevet

Dr Komarovski: Brižni roditelji nikada neće pustiti svoje dete da ide kasno u krevet

Kada deca treba da idu na spavanje? Problem je u tome što je sve teže i teže staviti decu u krevet u pravo vreme. Ona se praktično nikada ne rastaju...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
kreativni centar

rknbgd

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪