Nova studija pronašla je strukturne razlike u mozgovima predškolske dece koja su izložena ekranima, piše Science Daily.

Upotreba ekrana je izuzetno rasprostranjena i stalno raste kako u domovima, tako i u ustanovama za čuvanje dece i školama, u sve ranijem uzrastu
Studija, objavljena u JAMA Pediatrics, pokazala je da deca koja provode više vremena ispred ekrana imaju slabiju strukturnu povezanost u delovima mozga zaduženim za jezičke veštine, mentalnu kontrolu i samokontrolu. Ova deca takođe imaju slabije rezultate na testovima jezičkih sposobnosti i pismenosti.
Istraživači iz Medicinskog centra Dečije bolnice u Sisinatiju koristili su smernice Američke pedijatrijske akademije (AAP), koje u obzir uzimaju ne samo vreme provedeno ispred ekrana, već i njihovu dostupnost, uključujući i mobilne uređaje, zatim sadržaje koje deca prate, kao i s kim su i u kakvoj interakciji tokom korišćenja uređaja.
“Ova studija postavlja pitanje da li bar neki aspekti upotrebe medija u ranom detinjstvu negativno utiču tokom ovih formativnig godina u razvoju mozga”, kaže dr Džon Haton, direktor Centra za istraživanja čitanja i pismenosti pri Dečijoj bolnici u Sinsinatiju, i vođa ove studije. “Mada ne možemo još uvek utvrdimo da su ekrani direktni uzročnici ovih stukturalnih promena i da li ovi razvojni rizici imaju trajne posledice, naši nalazi ukazuju na potrebu za daljim istraživanjima, kako bi se bolje shvatio uticaj ekrana i utvrdilo gde treba postaviti granicu u korišćenju tehnologije”.
U studiji je učestvovalo 47 zdrave dece uzrasta od tri do pet godina, sa svojim roditeljima. Deci su testirane kognitivne sposobnosti uz praćenje strukturne povezanosti bele mase u mozgu pomoću magnetne rezonance. Roditelji su davali podatke o količini vremena koje dete provodi pred ekranima i načinu upotrebe digitalnih medija. Zatim su rezultati skeniranja upoređivani sa izloženošću deteta ekranima.
Naučnici su utvrdili da:
- Što je više vremena pred ekranima, to su detetova sposobnost jezičkog izražavanja, brzog imenovanja predmeta i predispozicije za učenje čitanja i pisanja – na nižem nivou.
- Što je više vremena pred ekranima, dete ima slabiju strukturnu povezanost bele mase u mozgu, što negativno utiče na mijelinaciju – proces kojim se oblogom izoluju nervne ćelije, što omogućava da nervni impulsi putuju brže i lakše. Ovo ima posledice na govorne veštine i pismenost.
Upotreba ekrana je izuzetno rasprostranjena i stalno raste kako u domovima, tako i u ustanovama za čuvanje dece i školama, u sve ranijem uzrastu, što zahteva bolje razumevanje uticaja ekrana na mozak u periodu intenzivnog razvoja, kako bi se mogla postaviti ograničenja kroz zdravstvene i obrazovne politike, poruka je naučnika.
Psiholozi upozoravaju da je školskoj deci pažnja u poslednjoj deceniji opala za – polovinu
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Kako uzgajamo male narcise: Preterane pohvale stvaraju iluziju superiornosti
Piše. Sanja Dutina Dragović Na samopouzdanje utiču geni koje nasleđujemo od roditelja, zaključak je blizanačkih studija. Međutim, nikako ne treba zanemariti uticaj sredine u kojoj dete odrasta – stil roditeljstva,...
Ranko Rajović: Usadite deci svest da ne mogu biti kriva zbog postupaka odraslih
Da li je ćutanje zlato? Zašto deca najčešće nemaju adekvatan mehanizam odbrane? Jedna specifična funkcija mozga kod dece i adolescenata ih čini ranjivim posebno u komunikaciji sa odraslim osobama. Davno...
Kako da zaštitimo decu od seksualnog nasilja?
Često zaboravljamo da iza nečije titule, pozicije, statusa – stoji ipak samo čovek. A kakvi ljudi mogu biti? Šaroliki! Neki od ljudi su i seksualni predatori i ima ih u...
Psiholog Nevena Lovrinčević: Batalite IQ deteta već ga pošaljite napolje da se igra
Roditeljstvo je misija. Put prepun dilema, nesigurnosti, prepreka, uspona i padova, a sve s jednim ciljem – da odgajite dobre,...
Nema komentara.