Užine kod dece – zašto su važne + recepti i ideje za zdrave užine

Užine treba da obezbede dovoljan unos vitamina i minerala, što se najbolje postiže konzumacijom voća i povrća.

Hrana koja se koristi za ishranu dece treba da bude od proverenih proizvođača, da ne sadrži pesticide i druga hemijska sredstva. Poželjno je da deca imaju dve užine, između glavnih obroka. Za prvu užinu treba da konzumiraju voće, povrće, zdrave poslastice i grickalice po recepturi. Druga užina može da bude voće ili neka zdrava poslastica. Mogu se praviti kompoti, voćni jogurti, kombinacije blendiranog voća, bez dodavanja šećera. Deci ne treba davati konzervirane kompote iz prodavnice ili kupovne voćne jogurte.

Užina je važan deo ishrane dece iz brojnih razloga:

- Advertisement -

Obezbeđuje energiju: Deca često imaju visok nivo aktivnosti, bilo da su u školi, igraju se ili uče. Užina im pruža dodatnu energiju između obroka.

Održava stabilan nivo šećera u krvi: Užina koja kombinuje proteine, vlakna i zdrave ugljene hidrate može pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, sprečavajući nagli pad energije.

Podstiče koncentraciju: Hrskavi, hranljivi zalogaji mogu poboljšati budnost i koncentraciju dece, posebno tokom školskih aktivnosti.

Dopunjuje nutrijente: Užina može biti prilika za unošenje dodatnih nutrijenata koje deca možda nisu unela putem glavnih obroka.

Prevenira prejedanje: Redovno uzimanje užina može sprečiti decu da postanu pregladna, što može dovesti do prejedanja tokom glavnih obroka.

Razvija zdrave navike ishrane: Učenje dece o zdravim užinama pomaže im da razviju svest o zdravoj ishrani i razviju dobre navike u vezi sa hranom.

- Advertisement -

Podstiče raznovrsnost ishrane: Užina pruža priliku da deca isprobaju različite vrste hrane i ukusa, podstičući raznovrsnost u ishrani.

Užina treba da bude balansirana, sadržeći različite hranljive sastojke kako bi podržala optimalan rast i razvoj dece. Važno je birati zdrave opcije poput voća, povrća, orašastih plodova i mlečnih proizvoda.

Foto: Freepik

Recepture za zdrave užine:

Voćni jogurt: Blendirati ili izmiksati 250ml jogurta + 200g sezonskog voća (kivi, pomorandža, jagoda, borovnice, višnje…)

Kompot: Očistiti 1 jabuku. U šerpicu staviti 500ml vode, jabuku i 2 šljive bez koštice. Kuvati nekoliko minuta do ključanja. Dodati cimet i karanfilić po želji.

Pečene kruške: Oprati 2 kruške, preseći ih na pola i izvaditi semenke. Staviti ih u pleh za pečenje, posuti cimetom i peći u zagrejanoj rerni na 180 stepeni oko 30-40 minuta.

- Advertisement -

Sladoled od malina i banane: Izblendirati 1/2 banane, šaku malina, 150g grčkog jogurta i kašiku meda. Staviti u modle za sladoled pa u zamrživač na par sati. Ukoliko nemate modle možete staviti i u bilo koju plastičnu posudu.

Bombice od pistaća: 40g prženih pistaća, 40g kokosovog brašna i 5 urmi bez koštica staviti u blender i mleti dok masa ne postane lepljiva (po potrebi dodati 1 ili 2 supene kašike vode). Od dobijene mase formirati manje kuglice. 

Energetski mus: U blender staviti 1 zrelu bananu, 1/2 zrelog avokada i 1 supenu kašiku kakaa. Miksati dok se ne dobije glatki mus. Po želji posuti seckane lešnike ili bademe. Za puniju aromu može se dodati i sok od jedne pomorandže.

Mus od čokolade: Izblendati 120g svežih urmi bez koštica, 2 supene kašike kakaa, pola avokada, 40g lešnika i 40g badema dok se ne dobije homogena masa. 

Energetske kuglice: 10 lešnika, 10 badema i 2 urme izblendati da se dobije homogena smesa. Napraviti kuglice i uvaljati u kokosovo brašno. 

Čokoladna bananica: Bananu oljuštiti i prepoloviti na pola (uzduž). Samleti u blenderu 10 badema, 10 lešnika i 4 suve šljive. Istopiti 25g crne posne čokolade (min 75% kakaa). Bananu preliti istopljenom čokoladom, a potom je posuti mlevenim suvim voćem.

Piše: doc. dr Branislava Teofilović, specijalista nutricionizma

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Zemlja usporava rotaciju, a to bi moglo objasniti nastanak kiseonika

Još od svog nastanka pre oko 4,5 milijardi godina, Zemlja polako usporava svoju rotaciju, što je dovelo do postepenog produžavanja dana.

Sve najbolje lokacije za proslavu – Prvi maj u Beogradu

Prvi maj, ili Međunarodni praznik rada, ne nosi samo istorijsko značenje borbe za radnička prava – u savremenom društvu on predstavlja dan predaha, opuštanja i okupljanja.

IZLETIŠTA NA FRUŠKOJ GORI SPREMNA ZA 1. MAJ „Svi građani praznik da provedu u skladu sa pravilima ponašanja u zaštićenom području“

Nadležne službe Javnog preduzeća „Nacionalni park Fruška gora“ od početka proleća preduzele sve neophodne mere kako bi teritorija Parka bila uređena, bezbedna i spremna za predstojeće prvomajske praznike.

MOCARTOV EFEKAT: Kako KLASIČNA MUZIKA utiče na bebe?

Da li klasična muzika čini bebe pametnijima?

5 izjava dece koje roditelji nikako ne treba da ignorišu

Deca ponekad mogu da imaju neke nepromišljene izjave, ali ima i situacija kada oni kažu nešto sasvim ozbiljno, ali roditelji tome ne pridaju veliku pažnju i prosto ne shvatajući to ozbiljno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img