Vaspitna tehnika zvana „Zato što ja tako kažem!“

Da li je ovaj odgovor politički korektan?- nije, ali to su vaša deca koja imaju zadatak da pokušaju da pomeraju granice a vi imate zadatak da te granice odbranite (kao svaki dobar graničar- roditelj)

Piše: Tatjana Atanasković

U današnje vreme, jako je važno da decu tretiramo kao „male ljude“. Nije politički korektno da kažnjavamo decu, vičemo na njih i ne daj Bože udarimo ih po guzi. Sada se decom mora razgovarati i apsolutno se moraju poštovati njihova osećanja a o željama i da ne govorimo. Zvuči fer i vrlo civilizacijski napredno, a sve u skladu sa Konvencijom o pravima deteta (koja je po mom mišljenju odlična i neophodno ju je poštovati).

- Advertisement -

Da se vratim nekih petnaest godina unazad. U tom periodu, u našoj zemlji su konačno postale dostupne razne savremene knjige o vaspitavanju dece- koje su mladi roditelji poput mene čitali kao da će načiniti veliku životnu grešku i upropastiti svoje potomstvo ako iz više knjiga ne prouče kako se dete „stavlja u time-out“. Za manje upućene (nadam se da vas ima) time-out je zapadna verzija „stajanja u ćošku“ samo bez ćoška (to ponižava dete). Suština je ista- da se dete je ne zabavlja i da „razmisli o svojim postupcima“ dok stoji u mestu tj u izolaciji. Sa mojim sinom- ovo nije imalo efekta (negde kada je on vec prerastao uzrast ove vaspitne mere, pročitala sam da ova mera niiiije baš za svako dete). Svi želimo najbolje za svoje dete i svi želimo da budemo najbolji roditelji kojima će se dete uvek obratiti kada mu je potrebna pomoć i najmanje što možemo je da pročitamo nekoliko (5-25) knjiga o roditeljstvu… zar ne?

Postoji u knjižarama i dobrih i korisnih knjiga (mogu vam preporučiti) ali moram priznati većina danas daje takve savete da u uzrastu od 7 godina poželite da potegnete argument „kada sam ja bila mala mi nismo smeli…..“. Sve knjige i svi časopisi o roditeljstvu potenciraju razgovor sa decom kao da smo u najmanju ruku sa njima ravnopravni. Još kad se nadjete u poziciji da stalno nešto svom mališanu objašnjavate i upućujete ga u to kako svet funkconiše, u stvari niste više ni ravnopravni- vi ste svom detetu na usluzi da odgovarate na pitanja. U šetnji, na plaži, na semaforu ili pred spavanje, ovo je sasvim ok zabava i čini vreme provedeno zajedno kvalitetnim. Ali kada treba da se krene u školu u 7h ujutru, kada treba da napiše još dve strane linija u svesci ili nauči lekciju o vrstama erozija zemljišta- verujte mi uopšte vam neće biti do objašnjavanja i odgovaranjanja na pitanje „zašto“.

Kao i svaka super moderna mama i ja sam upala u zamku sačinjenu od velikog samoštoavanja deteta i njegove slobode da svoju znatiželju ispoljava na svakom koraku. Na predškolskom uzrastu bila sam preponosna količinom njegovog znanja i širinom kojom razmišlja. No situacija se menja kada vaš ponos krene u školu i puno toga mora -nemate vremena za svako pitanje zašto.

Zašto moram sutra u školu?

Zašto ne mogu da ostanem kod kuće?

Zašto ne nazoveš učiteljicu i kažeš da sam bolestan- kako nisam, muka mi je od škole?

- Advertisement -

Zašto moram da povraćam ako mi je muka pa tek onda mogu da ostanem kod kuće?

Zašto ja ne mogu da idem na godišnji odmor kao ti -vidiš kako ti sutra ne ideš na posao?

Hoću ja da radim a ne da idem u školu- kako misliš ne mogu još sam mali?

Zašto deca ne mogu da rade? To nije fer!!!!

Jel shvatate koliko ovaj razgovor može da ide u nedogled. Vi volite svoje dete i ne želite da ono pati i da bude nesrećno u školi i da ima „loš dan“. Želite da vaše dete bude srećno i da ima slobodu da razvija sve svoje potencijale u najboljem okruženju i zato ste ga naučili da kritički posmatra svet i sloooobodno pita „zašto“ kad god nešto ne razume- ljubi ga majka.

Pitanja „zašto?“ deca će često koristiti i za manipulaciju (pred spavanje se jedan broj klinaca pretvori u voditelja kviza ispitujući svoje roditelje dok ovi ne budu potpuno iscrpeljeni odgovaranjem). Važno je- zapravo -najvažnije je da svoje dete poznajete i da znate kada je zaista znatiželjno a kada vas manipuliše i odgađa svojim pitanjima neku aktivnost. (detaljnije ću o dečijoj manipulaciji drugi put)

- Advertisement -

Kada je ovaj drugi slučaj u pitanju, najbolji lek je rečenica- pogađate „Zato što ja tako kažem!“. Tu se priča završava. U školu se mora ići, jakna se mora obući ili šta god da postaje predmet bespotrebnog i bezciljnog razgovora prekida se. To znači da vi ipak niste na usluzi i niste wikipedija za svoje dete već roditelj sa autoritetom i vaša je poslednja čak i kada detetu nije jasno zbog čega.

Da li će to imati kobne posledice po njegovo samopoštovanje?- neće!

Da li će taj odgovor emotivno osakatiti vaše dete?- neće!

Da li ste zbog takvog odgovora loš roditelj?- ni slučajno!

Da li je ovaj odgovor politički korektan?- nije, ali to su vaša deca koja imaju zadatak da pokušaju da pomeraju granice a vi imate zadatak da te granice odbranite (kao svaki dobar graničar- roditelj)

Da li ovaj odgovor možete da koristite kad god poželite?- nije preporučljivo. Kao što sam već rekla- odlično je kao odbrana od dečije manipulacije ali to ne znači da treba da ponavljate kao pokvarena ploča „zato što ja tako kažem!“ u svakoj situaciji.  Deca zaista treba da saznaju od vas sve što mogu o svetu koji ih okružuje i to možete i treba da im priuštite npr u trenutku dok oblače zimsku jaknu- “ zato što je mama rekla da obučeš jaknu!“

Izvor: Psihoterapija u fotelji

spot_img

Najnovije

Dejan Vuk Stanković: Deca imaju motivaciju da dolaze u školu, nastavnici ih na adekvatan način motivišu

Ministar prosvete prof. dr Dejan Vuk Stanković posetio je danas Osnovnu školu „Starina Novak“ u Beogradu gde je obišao učenike osmog razreda koji danas polažu test iz matematike u okviru probnog završnog ispita.

Jedan od modela nadoknade nastave u školama – više nastavnika u učionici tokom časova?

Mnoge osnovne i srednje škole u Srbiji nakon višemesečnih blokada nastavile su svoj rad, a sada je stigao i novi predlog za nadoknadu nastave koji do sada nije bio u opticaju.

Onlajn nastava u 20 visokoškolskih ustanova

Saglasnost za izvođenje onlajn nastave dobilo je 20 fakulteta i visokih škola u Srbiji, saopštilo je Nacionalno telo za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT).

Zašto je lepo biti prosečan

Biti prosečan postalo je tiho razočaranje u svetu opsednutom izuzetnošću. Od petica u osnovnoj školi, do plaketa za „radnika meseca“, i od pažljivo stilizovanih Instagram objava do jurnjave za tim da postanemo „najbolja verzija sebe"...

Topljenje stotina ledenih figura: umetnički prikaz prolaznosti Néle Azevedo

Prolaznost kao centralna inspiracija za umetnička dela Nele Azevedo

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img