Što više roditelji razgovaraju sa decom, povećavaće se i njihov rečnik, ali i rezultati testova inteligencije koji se rade nakon trećeg rođendana.
Već više od tri decenije, naučnici iz celog sveta pokušavaju da povežu značaj rane lingvističke stimulacije sa kasnijim uspehom dece u školi. Razna istraživanja dokazuju da način govora, količina razgovora i teme, bitno utiču na proširivanje rečnika kod dece, te da su jedan od ključnih razloga razvoja i budućeg uspeha pojedinca. Tokom brojnih istraživanja sprovedenih u svetu, naučnici su došli do saznanja da postoje velike sličnosti i razlike u svim porodicama, kada su razgovori sa decom uzrasta do 3 godine u pitanju.
U kolikoj meri treba podsticati dete u razvoju?
Sličnosti se ogledaju u učenju dobrih manira: kako se obući, koristiti nošu, kako pravilno jesti. Ipak, razlike su u fondu reči koje se izgovore u različitim porodicama. Fondacija za istraživanja LENA (Language Environment Analysis) razvila je 2005. godine mali digitalni uređaj koji može da snimi do 16 sati razgovora i da pri tom napravi razliku u govoru odraslih, dece i njihove međusobne konverzacije, a isključi govor koji dolazi sa televizora ili razgovor u kome dete nije aktivno. Deca su ovaj maleni uređaj nosila uz svoju garderobu, a on je dao precizne rezultate, ali i dokaze roditeljima koliko zaostaju u svakodnevnim očekivanim rezultatima. Jedan od, možda, najvažnijih rezultata korišćenja ovog malog uređaja je zvanični dokaz da deca uzrasta do dve godine mogu da uče jezik isključivo od drugih ljudskih bića, a ne preko televizora, kompjutera ili CD. Tu presudnu ulogu imaju roditelji koji jesu prvi i najvažniji učitelji i starija braća i sestre.
Da bi se na pravilan način razvijao dečji rečnik, dete treba da čuje preko 20000 reči u jednom danu, a ova brojka je smanjena u porodicama koje koriste manji fond reči.
Da bi se na pravilan način razvijao dečji rečnik, dete treba da čuje preko 20000 reči u jednom danu, a ova brojka je smanjena u porodicama koje koriste manji fond reči (istraživanja su pokazala da su to uglavnom porodice sa manjim primanjima).
Takođe, u skladu sa kvantitetom ide i kvalitet razgovora. Istraživanja su pokazala da što su roditelji obrazovaniji imaju širi spektar tema o kojima pričaju, koriste složenije rečenice i imaju sofisticiran rečnik. Ipak, ne sme se vršiti generalizacija jer ponekad i roditelji sa većim primanjima i obrazovani roditelji ne razgovaraju zbog brojnih obaveza sa svojom decom.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: PREDŠKOLCI
Privatni vrtići obustavljaju rad 1. decembra?
PR Saveza Marija Kiković na početku vanrednog obraćanja istakla je da pojedini mediji kao izvor informacija koriste Fejzbuk stranice i grupe čiji podaci nisu relevantni i predstavljaju zlu nameru u...
Bebac: Ipak nema opravdanih izostanaka za decu u privatnim vrtićima – roditelj plaća i kad je dete bolesno
Prvobitna odluka, da će Grad Beograd refundirati deset izostanaka deteta u privatnom vrtiću bez opravdanja, promenjena je nakon deset dana, a ta promena, prema navodima roditeljskog portala Bebac, ide na...
Privatni vrtići digli cene, iz Sekretarijata za obrazovanje tvrde da se način subvencionisanja u privatnim vrtićima NEĆE menjati
Roditelji 4.500 dece, koji su na listi za upis u vrtiće ostali ispod crte, nemaju drugog rešenja nego da pošalju dete u privatni vrtić. Grad subvencioniše boravak u ovim vrtićima,...
Nekima vrtići u Beogradu od septembra besplatni, a nekima – još skuplji
Grad Beograd od 1. septembra povećava subvenciju za sve vrtiće - i državne, i privatne - u jednakom iznosu, na 28.140 dinara. Time je omogućeno da boravak dece u državnim...
Nema komentara.