spot_img
spot_img

Većina predškolske dece ima poremećaj u govoru

Na pregledima za upis u prvi razred čak četiri petine dece ima poremećaj u govoru, nepravilno izgovara slova i ima premali fond reči, napominju stručnjaci.

Većina budućih prvaka ima neki poremećaj u govoru, podaci su logopeda i pedijatara sa poslednjih sistematskih pregleda za upis u školu.

Prema njihovoj statistici, oko 80 odsto predškolaca ne zna pravilno da izgovori sva slova ili ima premali fond reči za svoj uzrast, piše „Informer“

- Advertisement -

Stručnjaci kažu da je glavni uzrok ove pojave preterano korišćenje tableta i mobilnih telefona, ali i zakasneli pregled kod logopeda.

Zašto deca u Srbiji sve kasnije progovore

Pedijatar Aneta Jovanović iz Doma zdravlja „Palilula“ u Beogradu ističe da se prilikom sistematskih pregleda koji deca moraju da prođu prilikom upisa u prvi razred osnovne škole primećuju brojni nedostaci i deformacije.

Razvoj detetaDetet starosti do 18 meseci treba da razume šta mu roditelji govore i da ponavlja reči, do dve godine treba da nauči da povezuje dve do tri reči i da izgovara proste rečenice. Do tri godine dete treba da nauči da izgovara čitave smislene rečenice.
„Uporedni podaci sa sistematskih pregleda govore da četiri petine dece imaju neku govornu manu, bilo da ne umeju pravilno da izgovaraju slova ili da ih jednostavno preskaču. Često uočavamo i takozvano maženje kroz govor, a redovna je pojava da dete ima premali fond reči za predškolski uzrast. Ispitivali smo ovu pojavu i došli do zaključka da su za nju najviše krivi mobilni telefoni i tabletijer deca preteranim korišćenjem ovih naprava ne vežbaju svoj govor. Takođe, i roditelji su odgovorni jer decu ne vode kod logopeda kada primete neku manu“, rekla je za ovaj list dr Jovanović.

Logoped Mirjana Mirković iz Zavoda za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju objašnjava da govorne mane i slab fond reči mogu imati ozbiljne posledice po decu kada krenu u školu.

Ni mama, ni tata, već – tablet?!

- Advertisement -

„Potrebno je da dete jezički sistem razvije od druge do pete godine, a na logopedski pregled bi trebalo doći do treće godine. To je idealno vreme da se detetu pomogne i da se sve nepravilnosti isprave. Uglavnom su im problem slova poput č, dž, š,ž, ali i s, z, c, ć, đ. Ali glavni problem je što je poslednjih godina primetno da deca sve kasnije počinju da govore“, objašnjava dr Mirković za „Informer“.

Pedijatar dr Saša Milićević kaže da je situacija alarmantna jer deca sve kasnije progovaraju.

„Gledajući u telefon, deca su navikla da ćute i sve rade pokretima prstiju. Zato do treće, čak i četvrte godine sve traže pokretom ruku. Ona u tom uzrastu jedva izgovaraju reči poput ‘mama’, ‘tata’, ‘hajde’, što već treba da znaju sa godinu i po do dve“, kaže dr Milićević.

Izvor: Mondo

spot_img
spot_img

Najnovije

„Ali on ne želi!“ – kada dete bira, a kada odlučuje roditelj?

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može da podnese frustraciju i neprijatnost i da neprijatno osećanje samo po sebi nije znak da nešto mora odmah da se promeni" - piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Kad dijabetes uđe u pubertet: Događaj posvećen roditeljima dece sa dijabetesom tipa 1

Cilj događaja je da roditeljima pruži pouzdane informacije, praktične smernice i prostor za međusobno povezivanje i razmenu iskustava o pitanjima koja su važna upravo njihovoj porodici.

Dete je počelo da zamuckuje: Kada je u pitanju razvojna faza, a kada početak mucanja?

Povremene teškoće u održavanju tečnog govora veoma su česte u predškolskom uzrastu, naročito između druge i pete godine.

Šta pitati dete umesto „Kako je bilo u školi?“

Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.

Šta od insekata možemo da naučimo o donošenju odluka

Ljudi vole da veruju da ih sposobnost razmišljanja izdvaja od ostalih živih bića. Ipak, to što raspolažemo složenim mozgom ne znači da uvek donosimo dobre odluke. Naprotiv, veliki broj mogućnosti, snažna uverenja ili stres često mogu da nas odvedu do pogrešnog izbora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img