Zar na taj način ne pretvaramo decu u gole mašine, robove od kojih se očekuje samo da vredno rade za malo para, da budu poslušni i umru na vreme?
1) književnost razvija mogućnost preciznog formulisanja vlastitih stavova, dakle iz nemih bića pretvara nas u ljude;
2) književnost pokazuje da svet nisu šarena vrata u koja telad zadivljeno gleda, već šuma znakova koji se mogu i moraju tumačiti, ako čovek ne želi da bude to tele;
Pročitajte i: Savremeno školovanje podanika
3) književnost kroz istoriju književnosti i žanrove utopije i distopije stvara ljudsko vreme sačinjeno od prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, koje se razlikuje od vremena životinja koje poznaju samo sadašnjost i ništa više. Dodajmo tu i nacionalni prefiks – dakle, radi se o srpskoj književnosti. Šta nam proučavanje kanona srpske književnosti pokazuje? To da nismo narod specijalizovan za traženje milostinje iz svakakvih fondova i robovski rad od jutra do sutra za koricu hleba, već da smo – i dalje – kultura koja je dala svoj doprinos evropskoj i svetskoj kulturnoj baštini.
Dakle, srpska književnost sve nas, uključujući i decu iz tzv. stručnih škola, upućuje na to da su slobodni i kulturni ljudi koji ne zaslužuju robovski status. Slutim da upravo zato i teže da je odvoje od te dece.
slobodanvladusic.net
Izvor: Politika
Pročitajte i: Počnimo da učimo decu kako, a ne šta da misle!
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
1 komentar.