“Zarazili” smo decu tabletima i telefonima, a ona sa tri godine ne znaju da kažu ni mama ni tata

Pametni mobilni telefoni i tableti koji se daju sasvim maloj deci jedan su od razloga zbog čega ona sve kasnije počinju da pričaju, postaju sve više lenja i nezainteresovana za okolinu.

Od najranijeg uzrasta deci dajemo tablete i mobilne telefone, a to nikako nije dobro

Sigurno se svakome desilo da malom detetu, da bi bilo mirno neko vreme, da tablet ili mobilni telefon da se zanima. A onda to polako počinje da prelazi u naviku… Stručnjaci upozoravju da tako nešto kod male dece može drastično da uspori razvoj govora.

- Advertisement -

Pametni mobilni telefoni i tableti koji se daju sasvim maloj deci jedan su od razloga zbog čega ona sve kasnije počinju da pričaju, postaju sve više lenja i nezainteresovana za okolinu. Tako smo došli u situaciju da imamo armiju dece koja sa dve ili tri godine ne izgovaraju ni mama ni tata ili se čak toliko povlače u svoj svet da mogu da deluju kao da su autistična, kažu stručnjaci.

Došli smo u situaciju da imamo armiju dece koja sa dve ili tri godine ne izgovaraju ni mama ni tata ili se čak toliko povlače u svoj svet da mogu da deluju kao da su autistična, kažu stručnjaci.

– Era moderne tehnologije, pored razvoja tehnološke komunikacije, donela nam je i drugi, nesavršen vid komunikacije koja nije svojstvena čoveku kao socijalnom biću. Čovek je postao nemi posmatrač. Kada ceo ovaj proces primenimo na dete, pored “moderne hrane”, “modernog radnog vremena”, “modernog odrastanja”, imamo potomstvo koje je u sveopštem kašnjenju za nekim davno postavljenim normama – upozorava logoped Neda Milošević.

Ona dodaje da se deci vrlo često daju sadžaji na engleskom jeziku, što je opet na njegovu štetu.

– Detetu koje još nije ovladalo ni maternjim jezikom nije preporučivo da sluša sadržaje na stranom. Zato danas imamo armiju dece koja sa dve ili tri godine ne izgovaraju ni mama ni tata, ali znaju da broje ili izgovore boje na engleskom jeziku koje najčešće opsesivno ponavljaju, a ne razumeju ga – pojašanjava Milošević.

Licem u lice, ne klikom ili preko tač skrina

Prema njenim rečima, posledično imamo i izostanak učenja dvosmerne komunikacije, te najčešće takva deca ne umeju, odnosno nisu naučena da iniciraju komunikaciju na adekvatan, verbalan, način.

Čitav je spektar načina komunikacije koji se razvija pre pojave govora, a koji se može razvijati isključivo u živoj, dvosmernoj komunikaciji – licem u lice, ne klikom ili preko tač skrina.

- Advertisement -

Od najranijeg uzrasta deci dajemo tablete i mobilne telefone, a to nikako nije dobro

Psihoterapeut Zoran Milivojević smatra da su igrice i svi sadržaji, koji su namenjini maloj deci, dobro psihološki osmišljeni. Dete dobija zadovoljstvo, sve je puno šarenih boja. Dobijaju čak i nagradu, ukoliko igraju neke igice, jer prelaze nivoe.

Ponašaju se kao da su autistična

– S jedne strane imaju te igrice, taj neki svet koji im pričinjava zadovoljstvo, a sa druge strane imaju realan svet, koji im je nezanimljiv. Pošto im je on dosadan, oni, i tako mali, jedva čekaju da se vrate tabletu, da gledaju te sadržaje koji im pričinjavaju zadovoljstvo. Zbog te nezainteresovanosti za spoljni svet, deca počinju da se ponašaju kao da su autistična – upozorava Milivojević.

Najmlađi samo nekoliko minuta dnevno

Kako kaže logobed, moderan način života osudio je porodicu da detetu od osam meseca starosti, kao stimulativno i zabavno sredstvo nudi telefon ili tablet, svakodnevno i po više sati. Ipak moderna tehnologija je realnost, sveprisutana je i neizbežna, zaot iz toga treba izvući korist.

– Postoje sadržaji koji su korisni i koji mogu blagodetno da utiču na razvoj govora i jezika, ali naravno u odgovarajućoj meri i isključivo na jeziku okruženja. Takve sadžaje ne treba nuditi više od nekoliko minuta dnevno i naravno birati one koji su kvalitetni i prilagođeni uzrastu. Za stariju decu korišćenje tableta i mobilnih telefona treba ograničiti na pola sata dnevno – savetuje logoped Neda Milošević.

Sonja Todorović

- Advertisement -

Izvor: Blic

spot_img

Najnovije

Šta deca pamte nakon dana provedenog sa porodicom

Deca neće pamtiti da li je sto bio savršeno postavljen, da li je roštilj bio uspešan ili da li je plan dana ispoštovan.

Kako odgajiti odraslog: Veštine kojima svaki mladi čovek treba da ovlada

Džuli Litkot Heims, autorka bestselera Njujork tajmsa "Kako odgajiti odraslog", dugogodišnja dekanka Stanforda, odgovara na pitanje koje veštine svaki osamnaestogodišnjak treba da ima

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Pratite nas

KOMENTARI

3 Komentara

  1. Ovo je potpuno netačno. Imam sina od 2,6 godine koji gotovo svakodnevno koristi „pametne uređaje“. Priča kao i svaki dvogodišnjak.Uz pomoć istih tih uređaja zna sve bojeve, boje, zivotinje i masu drugih pojmova na engleskom, i zna da razlikuje srpski i engleski. Dostupno im je toliko informacija koje su nama bile nezamislive nekad, i smatram da bi bilo pogrešno ne pružiti ih deci. Oduševljeno svaki dan ide napolje i sve ga zanima.
    Problem nisu „pametni telefoni“ nego roditelji koji se ne potrude da objasne detetu. Sve je manje roditelja koji dozvoljavaju deci da sama eksperimentišu od rođenja, nego ih parališu sa: Neka mama/tata će to da uradi za tebe.
    Tako da deca beže u to malo što mogu sama bez „pomoći“ da rade. Izvesti dete svaki dan na isto prvo igralište nije dovoljno. I njima trebaju promene, otkrivanja… To je razlog zašto neće napolje.
    Roditelji danas biraju lakše načine, ne shvatajući da time sebi u stvari otežavaju. Ali nema se vremena a ni strpljenja za male istraživače. Oktiviti „pametne telefone“ je besmisleno. Oni uz kombinaciju sa obašnjenjima i vizuelnim prikazima u stvarnom svetu doprinose više nego što su nas roditelji učili bez istih.

  2. Ovo je potpuno netačno. Imam sina od 2,6 godine koji gotovo svakodnevno koristi „pametne uređaje“. Priča kao i svaki dvogodišnjak.Uz pomoć istih tih uređaja zna sve bojeve, boje, zivotinje i masu drugih pojmova na engleskom, i zna da razlikuje srpski i engleski. Dostupno im je toliko informacija koje su nama bile nezamislive nekad, i smatram da bi bilo pogrešno ne pružiti ih deci. Oduševljeno svaki dan ide napolje i sve ga zanima.
    Problem nisu „pametni telefoni“ nego roditelji koji se ne potrude da objasne detetu. Sve je manje roditelja koji dozvoljavaju deci da sama eksperimentišu od rođenja, nego ih parališu sa: Neka mama/tata će to da uradi za tebe.
    Tako da deca beže u to malo što mogu sama bez „pomoći“ da rade. Izvesti dete svaki dan na isto prvo igralište nije dovoljno. I njima trebaju promene, otkrivanja… To je razlog zašto neće napolje.
    Roditelji danas biraju lakše načine, ne shvatajući da time sebi u stvari otežavaju. Ali nema se vremena a ni strpljenja za male istraživače. Oktiviti „pametne telefone“ je besmisleno. Oni uz kombinaciju sa obašnjenjima i vizuelnim prikazima u stvarnom svetu doprinose više nego što su nas roditelji učili bez istih.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img