• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Zašto baš tate treba da čitaju deci priče za laku noć

17. 09. 2020 |

Čitanje priča za laku noć je omiljena aktivnost dece, ali kada tu priču ispriča tata ona dobije posebnu čar. Naučnici sa Harvarda su pokazali da je vrlo važno da baš tate treba da čitaju priče deci.

Zašto baš tate treba da čitaju deci priče za laku noć

Foto: Freepik

Za dete je korisnije da mu priču za laku noć čita tata nego mama.

Prema novom istraživanju Univerziteta Harvard, tatina interpretacija priča deci pomaže da više koriste maštu. Istraživači tvrde da je to bolje i za razvoj govora. Nakon što su im godinu dana čitali priče za laku noć, kod devojčica je primećen napredak u razvoju govora, i to kod onih kojima je priče čitao muškarac.

“Uticaj je ogroman, posebno ako su tate počele čitati svojoj deci priče pre navršene druge godine”, rekla je istražiteljka Elizabeta Djurma. “Budući da se čitanje najčešće smatra ženskom aktivnošću, deca su više uključena kada im tate čitaju, to im je posebno iskustvo”, objasnila je. Otkrila je i da muškarci i žene imaju drugačiji pristup ovom zadatku. Žene više postavljaju konkretna, pitanja kao što su “Koliko jabuka vidiš?”, dok je muškarcima draže da postavljaju apstraktna pitanja. “Tate će pre reći: ‘Pogledaj, daske. Sećaš li se kad sam u kamionu vozio daske?’ Ovo je odlično za razvoj govora kod deteta jer mora više da koristi mozak. Veći je izazov”, objasnila je Elizabeta.

Džastin Kolsn, stručnjak za roditeljstvo, objasnio je da čitanje proširuje vokabular kod dece. “Pomažemo im da se osećaju sigurno, a to može imati pozitivan uticaj na njihovu sposobnost učenja”. Stručnjaci se slažu da dobra knjiga obogaćuje rečnik i razvija maštu, a čitanje donosi i mnoge druge pogodnosti. Čitanje pomaže deci u poboljšanju koncentracije, ali i u sabiranju misli, jer priče imaju strukturu koja podstiče mozak da povezuje uzroke sa posedicama i odvaja bitne događaje od nebitnih. Priče za laku noć deo su odrastanja mnogih, a ova tradicija ima mnoge prednosti za sam razvoj deteta.

Istakao je 5 prednosti čitanja priča za laku noć.

1. Stvaranje rituala i rutine uspavljivanja

Uspavljivanje deteta često je težak izazov za roditelje. Stručnjaci za razvoj dece kažu da im može pomoći doslednost i uspostavljena rutina pre spavanja, a priče za laku noć dobar su način za to. One ispunjavaju želje i potrebe svakog deteta.

2. Miran prelaz iz dana u noć

Vreme odlaska na spavanje može biti nezgodno vreme, posebno ako oba roditelja rade puno radno vreme, a deca imaju puno vanškolskih aktivnosti. Nakon večere i domaćih zadataka, kupanja i pranja zuba, odlazak na spavanje može biti teška gnjavaža. Čitanje i pričanje priča za laku noć pomoći će i deci i roditeljima u mirnom prelasku iz budnog stanja u stanje spavanja.

3. Pomoć roditeljima da se zbliže sa detetom nakon napornog radnog dana

Vreme koje roditelji sa decom provode mazeći se u krevetu, razgovarajući, čitajući i pričajući priče, dobro je vreme za druženje. Na taj način deca će dobiti pažnju koju najviše i žele.

4. Pomaže u razvoju govora kod deteta

Deca kojoj se čitalo i koja su slušala priče imaju bogatiji rečnik od dece sa kojom se samo razgovaralo bez čitanja priča.

5. Podstiče razvoj mozga

Mozak dece kojoj se čitalo i koja kod kuće imaju više knjiga pokazuje veću aktivnost u delu leve hemisfere. Taj deo mozga je vrlo aktivan kad starija deca čitaju sama sebi, ali se aktivira i kad mlađa deca slušaju priče. Deca koja su bila puno izložena knjigama i čitanju kod kuće, u rezultatima su pokazivala veću aktivnost u delovima mozga koji obrađuje vizuelne asocijacije, iako su samo slušala priču i nisu gledala nikakve slike.

Izvor: Detinjarije.com

Podeli tekst:
Tagovi :čitanje, čitanje deci, čitanje naglas, čitanje za laku noć, knjige za decu, tate

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Kako da čitanje ne bude “smor”

Ilustrovane enciklopedije o velikanima za decu i mlade

Ćaskanje sa bebama delotvornije je nego čitanje sa njima

Laura (13) sa Novog Beograda je za 365 dana pročitala 250 knjiga

Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE

Novi roman u izdanju Pčelice: PUTOVANJA PUŽA MAKSIMILIJANA

Novi roman u izdanju Pčelice: PUTOVANJA PUŽA MAKSIMILIJANA

On je strpljiv, oprezan i stabilan. Ne pravi buku, ne ujeda. Voli kišu i hrani se noću. Najmekše je biće koje gradi najtvrđu kuću i sve svoje nosi sa sobom,...

NOVO IZ PČELICE: MALI PRINC – Ilustrovana adaptacija u formi velike slikovnice

NOVO IZ PČELICE: MALI PRINC – Ilustrovana adaptacija u formi velike slikovnice

Originalno izdanje Malog Princa, francuskog pisca i pilota Antoana de Sent Egziperija, objavljeno je pre tačno 80 godina i prevedeno je na preko 500 jezika, što ga posle Biblije čini...

DANI DEČJE КNJIGE U КREATIVNOM CENTRU!

DANI DEČJE КNJIGE U КREATIVNOM CENTRU!

Kreativni centar i ove godine obeležio je Svetski dan dečje knjige – 2. april, a sada idemo u susret Svetskom danu knjige i autorskih prava – 23. aprilu. Povodom ovih...

Ново из Креативног центра: Водич за опстанак на друштвеним мрежама

Ново из Креативног центра: Водич за опстанак на друштвеним мрежама

Написала Холи Бати Илустровали Ричард Мерит, Кејт Сатон и Бој Фиц Хамонд Превела са енглеског Мирјана Попов-Слијепчевић „Било да користиш или не користиш друштвене мреже, овај глобални онлајн свет тешко...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2022. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪